Luka u Trstu u koju investira mađarska država bit će u punom kapacitetu do 2028. godine, najavio je državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Levente Magyar, prenosi agencija MTI. Gradnja je započela prošloga tjedna kad su objavljeni i brojni detalji oko ove investicije. Nakon obilaska lokacije, Magyar je rekao da područje od 30 hektara koje se gradi ima 650 metara obale.

Niknut će i logistički centar

Dodao je da je velik dio mađarskog izvoza namijenjen trgovačkim partnerima izvan Europe isporučen morem. Adria Port Zrt., mađarskoj državnoj tvrtki, povjeren je razvoj projekta luke Trst. Očekuje se da će postrojenje vrijedno 209 milijuna dolara biti operativno do 2028. godine. Imat će kapacitet za 78 000 TEU tereta godišnje. Na lokaciji je planiran i logistički centar kako bi se olakšalo kretanje robe. Trst je strateško mjesto za mađarsku morsku luku, s obzirom na njegovu blizinu i pouzdanu željezničku i cestovnu vezu s Mađarskom.

Državni tajnik rekao je da je obavio važne razgovore s predstavnicima talijanske vlade, uključujući i zamjenika ministra za infrastrukturu i promet Edoarda Rixija, koji je bio partner u cijelom procesu izgradnje luke i koji će pomoći mađarskim izvoznicima i tvrtkama da za nekoliko godina budu učinkovitiji na svjetskom tržištu. Mađarska je još 2019. godine potpisala sporazum o uspostavi luke i logističke baze u Trstu koji ima jednu od najvećih luka na Mediteranu. Cilj sporazuma je olakšati pristup mađarskim tvrtkama izvoznim tržištima. Državni tajnik istaknuo je da Mađarska svake godine izveze tereta u vrijednosti od oko 60.000 milijardi forinti (150 milijardi eura), a većina njih iz Europe odlazi morem. “Ako zemlja nema svoj izlaz na more i lučke kapacitete, uvijek će biti prepuštena na milost i nemilost. Željeli bismo promijeniti ovu situaciju, jer Mađarska, kao 34. najveći izvoznik u svijetu, mora imati kanale za povezivanje s globalnim opskrbnim lancima na najučinkovitiji način, za otvaranje radnih mjesta, za učinkovitiji mađarski izvoz i za pomoć mađarskim tvrtkama da posluju”, rekao je Levente Magyar. Podsjetio je da je Mađarska porazom u Prvom svjetskom ratu bila prisiljena napustiti Jadransko more. “Jugoslavenske postrojbe umarširale su u Rijeku krajem 1918. i od tada Mađarska nema izlaz na more. To će se sada promijeniti”, rekao je. Nakon Prvog svjetskog rata, raspadom Austro-Ugarske Monarhije, došlo je do značajnih teritorijalnih promjena u srednjoj Europi. Trianonskim ugovorom iz 1920. godine Mađarska je izgubila približno dvije trećine stanovništva i teritorija za koje je smatrala da joj pripadaju.

Prije raspada Monarhije Mađarska je imala pristup Jadranskom moru preko Rijeke. Ulaskom južnoslavenskih trupa u Rijeku krajem 1918. godine Mađarska je ostala bez izlaza na more. Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. Rijeka i Sušak su postali dio Države SHS, sa sjedištem u Zagrebu, ali nju je ubrzo okupirala Kraljevina Italija. S obzirom na to da Italija ranije nije tražila Rijeku, već ju je prepuštala Hrvatskoj, nastupa prijelazno razdoblje: okupacija Gabriela D’annunzia 1919. te Slobodna Država Rijeka 1920. godine, da bi 1924. ipak pripala Italiji.

Suradnja i s Bugarskom

U nedavnoj prošlosti, Mađarska je intenzivirala suradnju sa svojim obalnim susjedima za pristup moru. Prošlog mjeseca, mađarski ministar nacionalnog gospodarstva Márton Nagy sastao se s bugarskim predsjednikom Rumenom Radevom na gospodarskim razgovorima. Time su potpisani sporazumi o suradnji u sektoru prometa. Partnerstvo će dovesti do stvaranja pojednostavljenog logističkog i prometnog koridora koji povezuje mađarska poduzeća s bugarskim lukama i slobodnim zonama u Crnom moru. Mađarska vlada rekla je da je Bugarska ključni partner za njezinu energetsku sigurnost, osiguravajući tranzitnu rutu za opskrbu ruskim, turskim i azerbajdžanskim prirodnim plinom plinovodom.