U svom prvom govoru o stanju nacije, pandanu američkoj verziji, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dotaknula se ključnih izazova pred Europom i najavila skore prijedloge za neka od gorućih pitanja.

“Ovo je trenutak za Europu, da vjerujemo jedni drugima i ostanemo zajedno. Ovo je trenutak Europe, koja nas treba voditi iz ove krhkosti u novu vitalnost”, kazala je von der Leyen na uvodu. Kao što se očekivalo, u prvi je plan stavila borbu protiv COVID-a 19. Izbijanje epidemije u vodu je bacilo dobar dio proklamiranih europskih vrijednosti i stavova, a sve kao posljedica činjenice da je zdravstvena politika u domeni pojedinih članica. Tako je solidarnost nestala, Schengen suspendiran, a zemlje zatvorile granice i nagomilavale medicinsku opremu zbog čega se Komisija kasnije ispričala Italiji.

Zdravstvena unija

Von der Leyen je odaslala poruku da treba stvoriti snažnu europsku zdravstvenu uniju najavivši da će EU osnovati vlastitu agenciju za biomedicinska istraživanja.

Iduće godine, u Italiji će Unija sazvati globalni summit o zdravlju s namjerom da se svijet bolje pripremi za neke buduće pandemije, rekla je dodavši da treba ojačati Europsku agenciju za lijekove i Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti.

Govor o stanju nacije po uzoru na SAD održava se jednom godišnje od 2010. na plenarnoj sjednici parlamenta u rujnu kada se čelnik, odnosno čelnica Komisije, osvrće na posao odrađen u protekloj godini i najavljuje prioritetne ciljeve u narednoj godini. Ursula von der Leyen se u govoru pred zastupnicima Europskog parlamenta osvrnula na napore Komisije na ublažavanju zdravstvenih i ekonomskih posljedica pandemije, te iznijela svoje viđenje oporavka, nužnost zelene i digitalne tranzicije, borbu protiv klimatskih promjena i prilike susjedstvu Europe. Među prioritetima Komisije predlažu se novi, stroži ciljevi smanjenja stakleničkih plinova do 2030., za najmanje 55% u odnosu na razine iz 1990.

Zeleno je prioritet

Značajno je to ambicioznije od dosadašnjeg ciljanog smanjenja od 40 posto do 2030. koj neće biti dovoljni da Unija dosegne klimatsku neutralnost do sredine ovog stoljeća. Potom se dotaknula europskog plana oporavka naglasivši da bi 37%, od 750 milijardi eura koliko će biti vrijedan, trebalo uložiti u ciljeve predstavljene Europskim zelenim planom, a da se 30% od tih 750 milijardi prikupi izdavanjem zelenih obveznica. Program EU sljedeće generacije tako bi trebao omogućiti porast korištenja vodika, stvoriti europske doline vodika, omogućiti modernizaciju industrije, mobilnosti i revitalizaciju ruralnih područja.

Narančasta ribica

‘CSR projekti doista mogu donijeti pozitivne promjene, potaknuti empatiju i graditi tolerantnije društvo’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Naredno desetljeće mora biti digitalno desetljeće posebno u okolnostima ubrzavanja digitalnih inovacija zbog pandemije koronavirusa. U tom smislu najavila je da će Komisija iduće godine predložiti da EU sama uvede digitalne poreze pa čak i ako izostane dogovor globalnih igrača. Od zakonodavnih prijedloga koji će stići pred zastupnike najavila je prijedlog za zajednički europski okvir za minimalnu plaću, a već idućeg tjedna dolazi onaj o migracijama i azilu. “Migracije su europski izazov i cijela Europa treba dati svoj obol”, rekla je von der Leyen.

Među porukama koje je poslala bila je i ona da je zapadnom Balkanu mjesto u EU.

“Mi dijelimo istu povijest, istu sudbinu. To je dio Europe, a ne postaja na ‘putu svile’”, rekla je očito adresirajući geostrateške igre globalnih igrača u susjedstvu.

Nije izostala ni poruka postojećim članicama koje imaju problema s poštivanjem ljudskih prava. Osudivši homofobne politike, poput onih u Poljskoj gdje su proglašavane “zone slobode od LGBTQI”-a, rekla da za takve zone “nema mjesta u Europi”.