Na alkoholna pića Europljani od svakih sto eura koje potroše na robu i usluge na alkohol u prosjeku potroše euro i pol . Udio alkoholnih pića u potrošnji kućanstava ipak se uvelike razlikuje od zemlje do zemlje. Alkohol je najskuplji u nordijskim zemljama, Turskoj i Irskoj, a najjeftiniji u Italiji, Njemačkoj i Austriji.

Hrvatska je sa 126 eura iznad europskog prosjeka, na 12. mjestu, prema Eurostatovom istraživanju koje je osim članica EU obuhvatile i ostale europske zemlje, uključujući Tursku. Indeks razine cijena, koji uspoređuje cijenu iste košarice alkoholnih pića diljem Europe, dobar je način za uočavanje razlika u cijeni alkohola. Prosjek EU postavljen je na 100, pa ako ta košarica košta 100 eura na razini EU, indeks pokazuje koliko bi koštala u svakoj zemlji.

Od 2024. najskuplja zemlja za alkohol je Island, u usporedbi s 36 europskih zemalja (članica EU, kandidatkinja i država EFTA-e). Na Islandu ljudi plaćaju 285 eura za pića koja u EU u prosjeku koštaju 100 eura. To je 185 posto iznad prosjeka EU.

Na drugim mjestima na ljestvici, cijena ove košarice alkoholnih pića iznosi 226 eura u Norveškoj, 210 eura u Finskoj i 203 eura u Turskoj. Irska, sa 198 eura, također je vrlo blizu toj razini. Tri najskuplje zemlje po cijenama alkohola nalaze se u nordijskoj regiji. Druge dvije nordijske zemlje također su iznad prosjeka EU: Švedska (146 eura) i Danska (125 eura).

Najjeftinije cijene alkohola zabilježene su u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Cijena alkoholnih pića od 100 eura u EU iznosi samo 84 eura u Italiji (16 posto ispod prosjeka EU). Cijene alkohola u Njemačkoj iznose 87 eura, a u Austriji 90 eura. Španjolci za istu košaricu pića plaćaju 91 euro za istu košaricu pića.

„Postoji važna razlika između cijene alkohola i njegove pristupačnosti“, rekao je profesor Colin Angus sa Sveučilišta u Sheffieldu za Euronews Business. Zemlja s niskim cijenama alkohola, ali niskim raspoloživim dohotkom, i dalje može imati nisku pristupačnost, a može biti i suprotno. „Porez je ključni čimbenik u poticanju (cjenovnih) razlika… Viši porezi na alkohol jedan su od najvažnijih pokretača viših cijena alkohola u nekim europskim zemljama, a posebno u onima u sjevernoj Europi“, rekao je Angus i dodao kako većina mediteranskih zemalja danas ima puno niže razine konzumacije alkohola i štete od alkohola te sukladno tome manju potrebu za višim poreznim stopama.

Na primjer, 2020. pet zemalja s najvećim udjelom poreza na alkohol (trošarina) u maloprodajnoj cijeni piva bile su Finska, Turska, Norveška, Estonija i Island. Udjeli poreza kretali su se između 28 posto i 39 posto, a za žestoka pića čak 50 posto ili više. Međutim, u zemljama s niskim oporezivanjem udio poreza iznosi 10 posto ili manje.

Proizvodnja alkohola, barem ako je u pitanju vino, također je važan čimbenik u određivanju stopa oporezivanja alkohola. Europske zemlje koje proizvode vino u značajnim količinama gotovo nemaju ili imaju vrlo niske porezne stope na vino. S druge strane, zemlje koje ne proizvode vino imaju tendenciju oporezivanja vina većim iznosima.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’