Benzin, dizel i električna struja su sve skuplji i skoro sve zemlje Europske unije su usvojile nekakve mjere potpore. No razlike u tim mjerama su velike – a one i koštaju veoma mnogo, piše Deutsche Welle.

Craft & biznis

‘Investicija Luke Modrića podigla je potražnju za 300 do 400 posto’

Njemačka vladajuća koalicija dogovorila se privremeno – na dva mjeseca sniziti namete za gorivo. To u konačnici znači pojeftinjenje goriva za 17 centi, ali je mjera naišla i na brojne kritike: jer tako od te mjere koristi imaju i vozači Ferrarija i socijalno ugroženi u ovoj zemlji, a ipak će i tako – ako bi mjera potrajala čitav kvartal, u državnoj blagajni ostala rupa od oko 3,2 milijarde eura.

Još od početka godine je na snagu stupilo i pravilo kako oni koji putuju na posao mogu odbijati trošak već od prvog prijeđenog kilometra – do sad je to bilo tek nakon 20 kilometara. Ali to će potrošači osjetiti tek kod sljedećeg obračuna poreza na prihod, dakle tek sljedeće godine.

Isto tako još zimus je Berlin smanjio i nadoknadu za transport električne energije, a vlada je tvrdila kako će tako u blagajnama domaćinstava ostaviti oko 100 eura godišnje. No kako svjedoče stručnjaci, ušteda će njemačkim građanima u najboljem slučaju biti tek par desetaka eura na godinu.

Svaka država ima svoj model pomoći

U Nizozemskoj bi, primjerice, kućanstva s niskim prihodima koja više ne mogu podmirivati troškove energije trebala dobiti izravne novčane potpore. Za gospodarska vozila poput kamiona ili lakih dostavnih vozila trebalo bi se ukinuti pola poreza na motorna vozila, a povećala bi se i naknada za putovanje na posao.

No neće se rasteretiti samo vozači automobila: prema planovima novog predsjednika vlade Roba Jettena, vlasnici kuća moći će podnijeti zahtjev za subvencije za toplinsku izolaciju kako bi trošili manje nafte i plina. Prijedloge, međutim, još mora odobriti parlament.

Rim odvaja tri milijarde eura

Upozorenje stručnjaka

Umjetna inteligencija nije čarobni štapić: Evo gdje svi griješe

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

Dok Nizozemska, dakle, namjerava uložiti oko milijardu eura kako bi rasteretila svoje građane, Giorgia Meloni u Rimu izdvaja trostruko više. Tim se novcem podupiru energetski intenzivne tvrtke i snižavaju cijene goriva na benzinskim postajama.

Slično kao Njemačka, Italija je snizila porez na mineralna ulja – no za čitavih 25 centi po litri. Prijevoznici dodatno dobivaju poreznu olakšicu kako povećane troškove prijevoza ne bi prebacivali na cijene proizvoda.

Snižavanje poreza na mineralna ulja za vlade je najbrži i najjednostavniji način rasterećenja potrošača. Tim su putem krenule i Grčka i Austrija. No to funkcionira samo ako naftne kompanije to porezno rasterećenje odmah ne uračunaju u cijenu goriva. Neke vlade u Europi to žele strogo nadzirati.

Francuzi nezadovoljni zbog malene pomoći

U usporedbi s Italijom, Francuska je pripremila prilično skroman paket pomoći. On obuhvaća svega 70 milijuna eura i namijenjen je ponajprije poljoprivrednicima, vozačima kamiona i ribarima. No mnogim Francuzima to nije dovoljno i već su izbili prosvjedi.

Mnogi zahtijevaju i sniženje poreza na mineralna goriva, no Francuska si to ne može priuštiti jer je zemlja visoko zadužena. A europska granica zaduženosti i dalje vrijedi – tri posto bruto domaćeg proizvoda – u protivnom slijede opomene iz Bruxellesa. Francuska je već na pet posto.

Hrvatska, Slovenija, Mađarska…

U Hrvatskoj su također predviđene mjere potpore ugroženom dijelu stanovništva u plaćanju računa za električnu energiju, ali glavna mjera Zagreba jest administrativno određivanje najviše cijene. Za gorivo se ono određuje svaka dva tjedna i dopuštena je cijena samo niža od propisane. Tamošnja vlada tvrdi kako tim mjerama ne tereti državni proračun, ali zapravo i manje trošarine znače manji prihod države.

Građanima Hrvatske neće mnogo pomoći odlaziti u neku susjednu zemlju napuniti spremnik goriva automobila: i Slovenija administrativno ograničava cijene i električne energije i goriva, ali cijene benzina i dizela su više nego u Hrvatskoj.

I u Srbiji se odlukom vlade određuje cijena goriva, ali cijene su praktično iste kao u Hrvatskoj. U Bosni i Hercegovini teoretski nema državnih intervencija, ali zbog nižih nameta je benzin nešto jeftiniji, ali dizel znatno skuplji.

U Mađarskoj je gorivo bitno povoljnije – ali samo za vozila s mađarskim registarskim oznakama, stranci plaćaju i više nego u Hrvatskoj. To bi lako mogao biti ustupak Orbana i posebni odnos kojeg je dobio u nabavi fosilnih goriva iz Rusije, ali kako će to biti pod novom vladom – teško je reći.

EU ne dopušta državni deficit

Tijekom pandemije korone EU je ublažila pravila o državnom zaduživanju, no trenutačno se u Bruxellesu o tome ne govori. Umjesto toga, države bi trebale imati više prostora za potpore mjerama napuštanja fosilnih goriva, a električna energija trebala bi pojeftiniti.

Tako se EU i dalje oslanja na toplinske pumpe i električne automobile – a oni se koriste električnom energijom. O dodatnim mjerama raspravljat će se na sljedećem sastanku šefova država i vlada, koji će se održati idući tjedan na Cipru.