Talijanska Vlada, na čelu s premijerkom Giorgiom Meloni, povisila je prognozu fiskalnog deficita na 5,3 posto, s prethodnih 4,5 posto, uz očekivanje usporavanja gospodarskog rasta. Produbljenje manjka odraz je povećanih troškova kontroverzne sheme poreznih poticaja ‘Superbonus’ koji su pojačali pritisak na javne financije.

Pogoršanje fiskalne slike zemlje, otprije opterećene strukturnim neravnotežama, odmah je povisilo prinose na 10-godišnje obveznice, blizu najviše razine u 11 godina.

Vlada je objavila da će i u narednoj godini deficit nadmašiti ranija očekivanja, 4,3 posto BDP-a. U travnju se prognoziralo 3,7 posto, piše Financial Times.

Deficit pod kontrolom 2026.

Ministar financija Giancarlo Giorgetti rekao je da će povećanje ciljanog deficita za sljedeću godinu omogućiti Rimu “financiranje mjera za potporu kućanstvima s niskim prihodima, poticanje obitelji da imaju više djece i povećanje plaća u javnom sektoru usred gospodarskog usporavanja”. Povećana potrošnja koja odmiče zemlju od tražene granice deficita od 3 posto, međutim, mogla bi dovesti do okršaja s Bruxellesom. Fiskalna pravila eurozone suspendirana su u pandemiji Covida 19 kako bi se zemljama dao manevarskog prostora da odgovore na šok, no trebala bi se vratiti na snagu iduće godine. Neke zemlje već su najavile smanjenje potrošnje kako bi postigle taj cilj. Italija, s drugim najvećim udjelom javnog duga u BDP-u nakon Grčke (143,5 posto), predviđa smanjenje deficita ispod maastriške granice od 3 posto, tek 2026.

U Rimu računaju da će Europska komisija, koja mora odobriti proračun, imati razumijevanja budući da i druge članice, poput Francuske, također ciljaju na probijanje formalno dopuštenih deficita. “Sigurno će razumjeti situaciju, kao i mnoge kolege europski ministri financija koji se suočavaju s gospodarskim usporavanjem, ili u nekim slučajevima recesijom. Pristup je odgovoran i razborit”, rekao je Giorgetti.

Ekonomija usporava

Dok bi dužnosnici u Bruxellesu mogli imati razumijevanja, pogoršanje slike talijanskih javnih financija dočekano je na financijskim tržištima – očekivano. Prinos na 10-godišnje obveznice porastao je dva bazna boda na 4,8 posto u četvrtak ujutro, blizu rekorda u 11 godina, piše FT. Rim je smanjio prognoze rasta BDP-a za ovu i iduću godinu na valu pogoršanja situacije u eurozone i većih troškova zaduživanja. Vlada prognozira rast talijanskog BDP-a ove godine od 0,8 posto, u usporedbi s jedan posto ranije. Očekivanje za 2024. korigirano je s 1,5 posto na 1,2 posto.

U sastavljanju proračuna za 2024., Melonijina trostranačka desna koalicija suočena je s teškim balansiranjem dok nastoji uvjeriti tržišta da održava fiskalnu disciplinu uz početak ispunjenja svojih izbornih obećanja o nižim porezima.

Resorni ministar Giorgetti istaknuo je da će zbog povećanja kamatnih stopa ECB-a Italija na svoj javni dug morati platiti dodatnih 15 milijardi eura za troškove kamata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Rastući trošak programa Superbonus, pokrenut u vremenu prethodne koalicije predvođene populističkim Pokretom pet zvijezda, ozbiljno je zakomplicirala situaciju Meloni.

Shema Talijanima nudi porezni kredit od 110 posto, za renoviranje kuća za bolju energetsku učinkovitost, pokrenula je mahniti nacionalni bum poboljšanja doma koji je pomogao potaknuti brzi ekonomski oporavak nakon pandemije. No, program, koji je Meloni oštro kritizirala i odlučila ograničiti, otvorio je ‘rupu’ od 140 milijardi eura troškova fiskusu.