Europska industrijska proizvodnja oporavila se u veljači, predvođena sektorom trajnih potrošačkih dobara, a Hrvatska se svrstala uz Italiju i Irsku, znatno nadmašivši europski prosjek, pokazali su u srijedu podaci Eurostata.

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u veljači 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima bila pala 0,3 posto.

U eurozoni proizvodnja je u drugom ovogodišnjem mjesecu porasla 0,7 posto u odnosu na siječanj kada je bilježila isti postotni pad, pokazuju revidirani podaci europskog statističkog ureda.

Novi krug problema

Pozitivna serija rasta industrijske proizvodnje prekida se već u ožujku?

Najsnažnije je na oba područja u veljači porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 2,4 posto u EU i za 2,7 posto u eurozoni, U siječnju smanjena je 0,4 posto u EU i 0,8 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.

Pad proizvodnje bilježio je samo energetski sektor, za 0,6 posto u EU i za 1,1 posto u eurozoni.

Hrvatska uz Irsku

Među zemljama EU-a čijim je podacima europski statistički ured raspolagao najsnažniji je rast proizvodnje u veljači na mjesečnoj razini bilježila Italija, za 4,0 posto.

Slijedi Hrvatska sa sezonski prilagođenim rastom industrijske proizvodnje u veljači za 2,7 posto u odnosu na siječanj kada je pala 0,5 posto. Stopa rasta u veljači najviša je od prošlogodišnjeg ožujka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

U skupini je i Irska čija je industrijska proizvodnja porasla 2,4 posto.

Najveći pad industrijske proizvodnje bilježila je Slovenija, za 8,3 posto. Slijede Litva i Malta gdje je smanjena 3,8 odnosno 2,7 posto.

Eurostat nije raspolagao podatkom za Cipar.

Motor trajna potrošačka dobra 

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja porasla je u veljači 3,0 posto u EU i 2,0 posto u eurozoni, izračunali su europski statističari.

U siječnju proizvodnja je u Uniji prema revidiranim podacima stagnirala, a u eurozoni je pala 1,5 posto.

Motor oporavka bio je sektor trajnih potrošačkih dobara, s rastom proizvodnje na godišnjoj razini za 6,3 u EU i za 5,8 posto u eurozoni. U siječnju proizvodnja je u tom sektoru porasla 1,5 posto u EU, a u eurozoni je stagnirala.

Smanjena je samo proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,1 posto u EU i za 3,1 posto u eurozoni.

Litva na čelu

Među zemljama EU-a, najsnažnije je u veljači na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Litvi, za 20 posto. Slijede Poljska i Bugarska s rastom proizvodnje za 17,8 odnosno 14,4 posto.

Dvoznamenkastu stopu rasta bilježila je i Danska, od 13,9 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u veljači porasla 4,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. nakon 3,5-postotnog rasta u siječnju.

Blizu su Finska i Španjolska s godišnjim stopama rasta proizvodnje od 3,9 odnosno 4,3 posto.

Najviše je pak smanjena industrijska proizvodnja u Irskoj, za 14,1 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.