Međunarodni monetarni fond (MMF) pozvao je europske vlade da se odupru pritisku i ne štite pretjerano građane i poduzeća od novog rasta cijena energenata, piše Reuters. Upozoravaju da široke subvencije narušavaju tržišne signale, potiču veću potrošnju i mogu ozbiljno opteretiti državne proračune.

nova poskupljenja

Cijene ponovno rastu – evo gdje će građani osjetiti najviši udar inflacije

Poruka dolazi u trenutku kada se Europa, zbog velike ovisnosti o uvozu nafte i plina, ponovno suočava s rastom cijena potaknutim novim geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku. Dodatni problem predstavlja zatvaranje Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih ruta za prijevoz energenata.

Prekid opskrbe uslijedio je nakon američko-izraelskih napada na Iran te iranskih udara na energetsku infrastrukturu u regiji, što je dodatno uzdrmalo globalno tržište energije.

Unatoč upozorenjima, Europska komisija razmatra mogućnost da državama članicama omogući veće trošenje javnog novca za pomoć tvrtkama pogođenima rastom cijena goriva i gnojiva. Vlade diljem Europe istodobno traže načine kako ublažiti gospodarski šok.

No iz MMF-a stiže jasan stav. Alfred Kammer, čelnik Odjela MMF-a za Europu, poručio je da cijene imaju važnu ulogu jer smanjuju potražnju i pomažu uspostaviti ravnotežu između ponude i potražnje.

Naglasio je da mnoge mjere o kojima se raspravlja upravo slabe taj signal cijene, čime se produbljuje problem.

Prema njegovim riječima, ako vlade već moraju intervenirati, pomoć bi trebala biti usmjerena isključivo prema najsiromašnijim kućanstvima. Široke mjere u prošlosti najviše su koristile bogatijim građanima, koji ionako troše više energije.

MMF podsjeća i na iskustva iz energetske krize 2022. godine. Tada je prosječni fiskalni trošak mjera potpore u Europi iznosio oko 2,5 posto BDP-a.

Upozorenje stručnjaka

Umjetna inteligencija nije čarobni štapić: Evo gdje svi griješe

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

Od toga je čak 70 do 80 posto mjera bilo neciljano. Da je pomoć bila usmjerena na 40 posto kućanstava s najnižim prihodima, trošak bi iznosio samo oko 0,9 posto BDP-a.

Fond zato preporučuje paušalne transfere najugroženijima umjesto subvencioniranja cijena za sve građane i poduzeća.

Uz to, sve mjere morale bi imati unaprijed određen rok završetka. U MMF-u upozoravaju da neke države još uvijek provode privremene mjere uvedene tijekom prošle krize, što smatraju predugim trajanjem.

Politički pritisak i novi izazovi

Kammer priznaje da je politički pritisak na vlade iznimno snažan. Nakon pandemije 2020. i energetske krize 2022., mnogi Europljani očekuju državnu pomoć svaki put kada dođe do nove krize.

Ipak, fiskalna disciplina postaje sve važnija jer europske zemlje istodobno imaju rastuće troškove obrane, starenja stanovništva, mirovina i zdravstva. MMF procjenjuje da će ti izdaci do 2040. tražiti dodatnih pet posto BDP-a.

Čini se da su u Europskoj uniji svjesni rizika. Europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis izjavio je da mjere pomoći moraju imati jasan rok trajanja kako se ne bi ponovile pogreške iz 2022., kada su mnoge intervencije bile preskupe i predugo na snazi.

Europska komisija zato je pokrenula konzultacije o privremenom kriznom okviru za državne potpore, koji bi omogućio vremenski ograničenu i precizno usmjerenu podršku najizloženijim sektorima gospodarstva.

Cijene već rastu

Upozorenja MMF-a dolaze u trenutku kada statistike potvrđuju novi cjenovni udar. Cijene energije u eurozoni u ožujku su porasle 5,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast od početka 2025. godine.

Analiza pariškog Instituta Jacques Delors pokazuje da su 22 od 27 članica Europske unije već uvele više od 120 mjera potpore kao odgovor na novu krizu.

Među njima i dalje dominiraju neciljane mjere poput smanjenja poreza ili subvencioniranja cijena goriva. Stručnjaci upozoravaju da takvi potezi mogu dodatno povećati potražnju na tržištu s ograničenom ponudom, što na kraju dovodi do rasta veleprodajnih cijena i poništava korist za potrošače.