Većina europskih građana očekuje kako će Rusija tijekom ove godine vojno napasti Ukrajinu te smatraju da bi Europska unija (EU) i Sjevernoatlantski savez (NATO) trebali podržati Kijev u tom slučaju, zaključak je istraživanja koje je think-tank Europsko vijeće za vanjskopolitičke odnose (ECFR) proveo u sedam europskih država. Anketa je u suradnji sa tvrtkama Datapraxis, AnalitiQs i Dynata provedena u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Rumunjskoj, Švedskoj i Finskoj.

U potonjoj državi najniži udjel ispitanika – 44 posto – vjeruje u rusku invaziju tijekom ove godine. Istraživanje je pokazalo da su takvom razmišljanju najviše skloni građani država koje graniče s Rusijom ili Ukrajinom. Tako 73 posto Poljaka i 64 posto Rumunja očekuje vojnu akciju Kremlja te 55 posto Šveđana. U takav scenarij vjeruje i 52 posto Nijemaca te po 51 posto Francuza i Talijana. Zanimljiva je i generacijska podjela: u Francuskoj i Švedskoj stariji od 60 godina uvjereni su da dolazi ruski napad dok je u Rumunjskoj, Italiji, Njemačkoj i Finskoj takvom razmišljanju sklonija mlađa generacija, rođena nakon pada Berlinskog zida.

Iako nije članica NATO-a, taj bi vojno-politički savez trebao stati u obranu Ukrajine, kao i Europska unija, smatra većina ispitanika. No, zanimljivo je da anketirani uglavnom ne vjeruju da će najmoćnija članica Saveza, SAD, braniti interese europskih građana u slučaju invazije. U svim državama, s iznimkom Poljske i Rumunjske, većina ima više povjerenja u Njemačku nego u Ameriku. K tome, uključujući i Poljsku, većina više vjeruje NATO-u (75 posto) i EU (67 posto) nego SAD-u.

Anketa je pokazala kako su ispitanici svjesni da bi obrana Ukrajine imala i velike i dugoročne posljedice, poput izbjegličkog vala prema europskim granicama, viših cijena energije, novih ekonomskih sankcija, računalnih napada te prijetnje daljnjih vojnih akcija Rusije. U Poljskoj, Rumunjskoj i Švedskoj većina smatra da vrijedi podnijeti posljedice radi pružanja pomoći Ukrajini. Takvo je razmišljanje najizraženije u Poljskoj – 53 posto spremno se zbog toga suočiti s potencijalnim ruskim napadom na njihovu zemlju, a 61 posto spremno je prihvatiti pad gospodarstva.

Komentirajući rezultate istraživanja, suosnivač i direktor ECFR-a Mark Leonard izjavio je kako bi rusko-ukrajinska kriza mogla biti ključni trenutak za europsku sigurnost. “Članice EU-a do sada su prikazivane kao podijeljene, slabe i nezainteresirane za Ukrajinu. Međutim, naše je istraživanje pokazalo da su europski građani – sa sjevera, juga, zapada i istoka – ujedinjeni”, kazao je Leonard. Ivan Krastev, predsjednik Centra za liberalne strategije je dodao kako je anketa pokazala europsku određenost odgovoru na moguću rusku invaziju.