Njemački grad Marburg odlučio je poduzeti radikalan korak u borbi protiv prometnih gužvi i ovisnosti o osobnim automobilima, nudeći svojim građanima premiju u vrijednosti od 1250 eura ako na najmanje godinu dana odjave svoje vozilo. Ovaj inovativni program, osmišljen kao dio šire gradske strategije održive mobilnosti, ne isplaćuje novac izravno na račun, već ga nudi u obliku fleksibilnog paketa vaučera koji potiču korištenje alternativnih oblika prijevoza i podržavaju lokalne poduzetnike. Građani koji se odluče na ovaj korak mogu svoj bonus iskoristiti na više načina, prilagođavajući ga vlastitim potrebama. Mogu dobiti do 600 eura za javni prijevoz, što je iznos dovoljan za pokrivanje godišnje cijene popularne “Deutschland-Ticket” karte koja vrijedi na području cijele Njemačke. Za one kojima je povremeno potreban automobil, na raspolaganju je iznos do 800 eura za korištenje usluga dijeljenja automobila (car sharing). Kao dodatni poticaj lokalnoj ekonomiji, paket uključuje i do 400 eura u obliku takozvanih “Marburg-vaučera”, koji se mogu iskoristiti u brojnim gradskim trgovinama, restoranima i kod pružatelja raznih usluga.

DALIĆEV PODUZETNIČKI DUH

Zlatko Dalić nije samo izbornik nego i poduzetnik: Varaždinu je podario jedinstvenu atrakciju na čak 700 kvadrata

Motivacija gradske uprave leži u spoznaji da privatni automobili predstavljaju ogroman, ali neefikasno iskorišten resurs. Gradonačelnik Thomas Spies ističe kako privatni automobil u Njemačkoj u prosjeku stoji parkiran 23 sata dnevno, zauzimajući vrijedan javni prostor koji bi se mogao iskoristiti na daleko kvalitetnije načine. Prema riječima gradskog vijećnika za okoliš Michaela Kopatza, automobili su skupi ne samo za vlasnike, već i za zajednicu. Svaki parkirani automobil zauzima između 12 i 15 kvadratnih metara površine, a Kopatz je izračunao da troškovi zemljišta i godišnjeg održavanja samo jednog parkirnog mjesta uz rub ceste u Marburgu dosežu tisuće eura. Oslobađanjem tih površina, grad planira stvoriti više prostora “za klimatsku prilagodbu”, što uključuje nove zelene površine, sigurnije biciklističke staze ili stanice za dijeljenje vozila, čime se izravno podiže kvaliteta života svih stanovnika.

Program je dio ambicioznog prometnog koncepta “MoVe35”, čiji je konačni cilj prepoloviti automobilski promet u gradu do 2035. godine. Iako je ideja naišla na veliko odobravanje, ona je ujedno i podijelila javnost, zbog čega se o ključnim pitanjima prometne budućnosti odlučivalo i na građanskom referendumu. Interes za sudjelovanje u programu nadmašio je sva očekivanja. Pilot faza, predviđena za prvih 50 odjavljenih automobila, popunjena je u vrlo kratkom roku, pokazujući da su mnogi građani spremni isprobati život bez privatnog vozila ako im se ponude praktične i financijski isplative alternative. Unatoč velikoj potražnji, program je, nakon što je 89 građana primilo poticaje, morao biti privremeno zaustavljen zbog proračunskih ograničenja, što ukazuje na jedan od glavnih izazova ovakvih inicijativa – osiguravanje stabilnog financiranja.

Marburg, međutim, nije usamljen u svojim nastojanjima. Diljem Njemačke gradovi eksperimentiraju sa sličnim modelima. Frankfurt na Majni nudi građanima koji se riješe svog automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem besplatnu godišnju kartu za javni prijevoz u vrijednosti od 588 eura. Inicijativa se pokazala iznimno uspješnom, s gotovo 750 prijava u prvoj godini. Analiza je pokazala da je program najpopularniji među stanovnicima u dobi od 56 do 65 godina, samcima ili dvočlanim kućanstvima te osobama s nižim primanjima. Julia Koenen, 37-godišnja stanovnica Frankfurta, jedna je od onih koja je prihvatila ponudu. “Ništa mi ne nedostaje. Automobil mi rijetko treba, a i tada uglavnom koristim car sharing”, izjavila je, dodajući kako je njezin automobil i prije prodaje većinom stajao u garaži. Podaci gradske uprave potvrđuju da program ima i dugoročne učinke: dvije trećine korisnika u potpunosti je odustalo od posjedovanja automobila, dok se trećina riješila drugog vozila u kućanstvu.

Različiti pristupi s istim ciljem

Ipak, uspjeh nije svugdje zajamčen. Grad Darmstadt je nudio tromjesečnu “klimatsku kartu” za odjavu vozila, no program je ukinut početkom 2024. godine zbog proračunskih razloga i opadajućeg broja sudionika, kojih je u konačnici bilo oko dvjesto. Slična sudbina neizvjesnosti visi i nad programom u Heidelbergu, gdje se za odricanje od automobila nudila godišnja karta za javni prijevoz ili subvencija od 500 eura za kupnju bicikla. Ovi primjeri jasno pokazuju da su financijska održivost i atraktivnost ponude ključni za dugoročni uspjeh.

Stručnjaci za promet upozoravaju da su ovakve premije, iako korisne, samo “kap u moru” ako nisu dio sveobuhvatne strategije. Michael Müller-Görnert iz Ekološkog prometnog kluba Njemačke (VCD) tvrdi da su takvi poticaji besmisleni bez istovremenog ulaganja u ključnu infrastrukturu. “Mora ići ruku pod ruku”, kaže, naglašavajući da su prioritetni zadaci osiguravanje kvalitetnog i dostupnog javnog prijevoza, efikasno upravljanje parkirališnim prostorom i izgradnja sigurnih biciklističkih staza. S druge strane, stručnjakinja za mobilnost Levke Sönksen smatra da je primarni cilj ovakvih poticaja potaknuti široku javnu raspravu o mobilnosti u gradovima i navikama građana.

Na kraju, ove inicijative predstavljaju važan eksperiment u preoblikovanju urbanih sredina. One šalju snažnu poruku da je budućnost gradova u smanjenju ovisnosti o osobnim automobilima, a u korist zdravijeg, tišeg i zelenijeg okoliša. Njemačko udruženje gradova ističe da građani žele bolju kvalitetu zraka i manje buke, a prometna tranzicija ključan je dio tog rješenja. Da bi ljudi zaista prešli na alternative, one moraju biti atraktivne, povoljne i pouzdane. Uspjeh gradova poput Marburga i Frankfurta ovisit će o tome hoće li ovi pionirski programi prerasti u sustavnu, dobro financiranu politiku koja će život bez automobila učiniti ne samo mogućim, već i poželjnim izborom za većinu.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima