Cijene benzina i dizela u Europi značajno variraju od zemlje do zemlje, a razlike su rezultat porezne politike, energetskih troškova i geopolitičkih okolnosti, piše Euronews. Prosječna cijena benzina u Europskoj uniji iznosi oko 1,79 eura po litri, dok je dizel oko 2,00 eura, no razlike između najjeftinijih i najskupljih država dosežu gotovo jedan euro po litri. Upravo ta velika odstupanja najbolje ilustriraju složenost europskog tržišta goriva.

Uredba

Vlada odlučila: Benzin skuplji 0,04, a dizel 0,12 eura po litri

Najviše cijene bilježe se u zapadnoj i sjevernoj Europi. Nizozemska prednjači s najskupljim benzinom, koji prelazi 2,30 eura po litri, dok su visoke cijene zabilježene i u Danskoj, Njemačkoj, Finskoj i Grčkoj. Razlog tome su ponajprije visoki porezi i trošarine, koji čine značajan dio konačne cijene na benzinskim postajama. U tim državama vozači plaćaju premium cijene, što jasno ukazuje na utjecaj fiskalne politike na konačnu cijenu.

S druge strane, najniže cijene goriva nalaze se u južnim i istočnim dijelovima Europe. Malta ima najjeftiniji benzin i dizel u EU, s cijenama oko 1,34 eura za benzin i 1,21 euro za dizel po litri. Uz Maltu, među najpovoljnijima su Bugarska, Cipar, Slovenija i Slovačka, gdje niže trošarine i porezi omogućuju pristupačnije cijene za potrošače. Ove razlike pokazuju koliko nacionalne politike utječu na trošak goriva.

Hrvatska se nalazi u srednjem do višem cjenovnom rangu kada je riječ o gorivu. Cijene benzina i dizela u pravilu su blizu prosjeka Europske unije, uz povremena odstupanja prema gore ili dolje, ovisno o kretanju cijena sirove nafte i globalnim tržišnim uvjetima. Važnu ulogu u stabilizaciji maloprodajnih cijena ima i intervencija Vlade Republike Hrvatske, koja kroz mjere ograničavanja cijena, regulaciju marži i povremene korekcije trošarina nastoji ublažiti nagle skokove i zaštititi potrošače. Hrvatska ujedno snažno ovisi o uvozu naftnih derivata, što znači da se promjene na svjetskom tržištu relativno brzo odražavaju na domaće maloprodajne cijene.

Dizel u Europi često je skuplji od benzina, što je posljedica povećane potražnje i poreznih promjena, ali i globalnih poremećaja na tržištu energije. U nekim državama cijene dizela prelaze 2,4 eura po litri, dok u najjeftinijim zemljama ostaju znatno niže. Ova razlika dodatno opterećuje prijevoznike i industriju, što ima šire posljedice na gospodarstvo i inflaciju, posebno u kontekstu rasta cijena energije.

Na cijene goriva snažno utječu i globalni događaji, poput sukoba na Bliskom istoku i poremećaja u opskrbi naftom. Zatvaranje ključnih transportnih ruta i smanjena proizvodnja dovode do rasta cijena sirove nafte, što se brzo prelijeva na maloprodajne cijene u Europi. Takvi šokovi dodatno povećavaju razlike među državama i naglašavaju ranjivost tržišta na vanjske utjecaje, čime se povećava ukupna nestabilnost tržišta.

Važnu ulogu igraju i nacionalne mjere vlada koje pokušavaju ublažiti rast cijena. Primjerice, neke zemlje ograničavaju cijene ili smanjuju trošarine kako bi zaštitile građane i gospodarstvo. Takve intervencije mogu privremeno stabilizirati cijene, ali dugoročno ne uklanjaju temeljne uzroke rasta, što dodatno naglašava kompleksnost upravljanja tržištem energenata.

Zaključno, Europa pokazuje izrazitu neujednačenost kada je riječ o cijenama goriva. Dok pojedine zemlje bilježe vrlo visoke iznose zbog poreza i tržišnih uvjeta, druge uspijevaju održati niže cijene zahvaljujući drugačijoj fiskalnoj politici. U takvom okruženju vozači i gospodarstvo sve više osjećaju posljedice globalnih i lokalnih faktora, što potvrđuje da će cijene goriva i dalje ostati pod snažnim utjecajem globalnih kretanja.

investicijska prilika

Globalni boom ulaganja u energetiku, promet i digitalne mreže

obnova kolnika

Kraj klasičnih radova: Asfalt se sada reciklira na licu mjesta