U govoru o stanju Unije, koju trese energetska kriza i inflacija, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iznijela je paket mjera za ograničenje divljanja cijena energenata te pomoć građanima i gospodarstvu uz snažnu poruku da Europa ostaje čvrsto solidarna s Ukrajinom.

Odjevena u žuto-plavu kombinaciju, boje EU i Ukrajine, i u prisustvu prve dame Ukrajine Olene Zelenske, šefica komisije poručila da je sankcije imaju efekta. “Kremlj je rusko gospodarstvo poslao na put bez povratka. To je cijena Putinova razornog i smrtonosnog pohoda. I neka bude jasno svima, sankcije se ne ukidaju. U ovome trenutku važno je pokazati odlučnost, ne pomirljivost”, poručila je iz Strasbourga.

Odgovor je to na sve glasnije negodovanje, pa sporadične pozive, da sankcije više štete Europi nego Rusiji i da ih treba ublažiti. Sa sezonom grijanja pred vratima i dramatičnim skokom cijena struje i plina koji su se prelili u inflaciju uz realnu prijetnju nove krize, Europa je (ponovno) pred testom solidarnosti prema Ukrajini, već i unutar bloka.

Iako je Unija smanjila ovisnost o ruskom plinu s 40 na 9 posto, Rusija i dalje manipulira cijenom tog energenta zbog čega mu je cijena danas 10 puta viša nego prije pandemije, rekla je. Paket interventnih mjera, osim poticaja za štednju energije u vremenu vršnih opterećenja diljem EU i najave boljeg ‘benchmarka’ za određivanje cijene plina od nizozemskog TTF-a (Dutch Title Transfer Facility), uključuje doprinos onih koji su u krizi ekstra zaradili zahvaljujući skoku cijena nafte i plina. Porez na ekstra profite plaćale bi energetske kompanije, one koje se bave naftnim i plinskim biznisom, ugljenom te rafinerije. Prijedlog je da pridonesu 33 posto oporezivog viška dobiti iz fiskalne 2022.

Također, od ograničenja prihoda tvrtki koje proizvode struju po niskim cijenama prikupit će se 140 milijardi eura za ublažavanje krize. “U našem socijalnom tržišnom gospodarstvu, dobit je dobra. No u ovakvim vremenima pogrešno je ostvarivati nevjerojatnu dobit na račun rata i na teret potrošača. U ovakvim vremenima dobit se mora podijeliti i usmjeriti prema onima kojima je najpotrebnija”, rekla je von der Leyen. Prijedlog nacrta predviđa ograničenje cijene megavat sata električne energije iz vjetro i solarnih elektrana na 180 eura, manje od polovine trenutne cijene na burzi. Predviđa se i pomoć kompanijama na energetskom tržišta s problemima likvidnosti, kao i dublja rošada tržišta električne energije da se cijene struje razdvoje od cijena plina. Ipak, zasad nema dogovora o plafoniranju cijene plina iz Rusije jer se dio članica boji da bi ta mjera Putinu mogla poslužiti kao izlika da trajno zatvori plinovod prema Zapadu.

Vraćajući se opetovano na posljedice rata u Ukrajini na Europu, von der Leyen je najavila nova fiskalna pravila članicama zbog potrebe priznavanja viših razina javnog duga, ali i nastavak inzistiranja na poštivanju europskih pravila i vladavine prava za pristup EU sredstvima. Direktna aluzija na poteze Mađarske i Poljske dobila je snažan aplauz europskih parlamentaraca. U narednoj godini trebao bi zaživjeti paket mjera malim i srednjim poduzetnicima s fokusom na poreze, koji bi malim poduzetnicima trebao olakšati poslovanje, zajedno s revizijom direktive o (kašnjenju) plaćanja.

Čelnica komisije obznanila je stvaranje Europske banke za vodik koja će moći uložiti do 3 milijarde eura u stvaranje budućeg tržišta vodika, kao i jaču suradnju s Čileom, Meksikom i Australijom oko osiguranja nabave litija i rijetkih metala nužnih za zelenu tranziciju.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a