Svjetsko gospodarstvo u 2026. rast će 2,4 posto, što je najslabija stopa od pandemije. Bolje će proći tržišta Bliskog istoka i Istočne Afrike, manje izložena američkoj potražnji. U Latinskoj Americi Meksiko će osjetiti jači udar Trumpovih carina nego južnoameričke zemlje koje više trguju s Kinom nego sa SAD-om. Tržištima u nastajanju idu u prilog globalno monetarno popuštanje i slabiji dolar. Europski rast ostat će umjeren do 2027. Negativni učinci američkih carina i političke nesigurnosti bit će djelomično ublaženi nižom inflacijom i kamatama.

Južna Europa oslanja se na turizam i fondove EU-a, istočna na nearshoring i strana ulaganja, a Njemačka bi nakon više od tri godine stagnacije konačno trebala ubrzati. Istaknula je to Joan Hoey, direktorica i urednica godišnjeg Indeksa demokracije časopisa The Economist, u okviru drugog godišnjeg hrvatskog samita “Jedinstvo, stabilnost i inovacije u transformativnoj Europi” koji je u zagrebačkom Westinu organizirao taj ugledni britanski poslovni medij.

Zamah proširenja EU

Premijer Andrej Plenković istaknuo je na Economistovom samitu da sadašnja Komisija, za razliku od prethodnih, ima stvarnu političku volju za proširenje. Odluka za neke kandidatkinje što se tiče priključenja u EU moguća je prije 2030. ako ispune tehničke uvjete.

Postoje dvije skupine kandidata: Ukrajina i Moldavija te zemlje zapadnog Balkana, među kojima prednjači Crna Gora. Komisija želi otvoriti pregovaračke klastere s Ukrajinom i Moldavijom do kraja godine, no Mađarska se oštro protivi, podsjetio je premijer.

Plenković je upozorio da će apsorpcijska moć Unije biti ključna za dinamiku proširenja, s obzirom na to da deset najbogatijih zemalja puni 80 posto europskog proračuna, dok ostale doprinose tek petinu. Bogatije osnivačice nisu nužno oduševljene dolaskom manjih zemalja koje malo doprinose, ali imaju jednak glas u odlučivanju, posebno kod pitanja koja zahtijevaju jednoglasnost.

Hrvatski prioriteti

Vlada se, istaknuo je Plenković, u nastavku trećeg mandata fokusira na poboljšanje demografske slike u državi, kao i na u ulaganja energetsku tranziciju, digitalizaciju te u obrazovanje i obranu. Komentirajući osnovanost za uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja Plenković je istaknuo da 15 tisuća pripadnika domaćih oružanih snaga nije dovoljno s obzirom na agresiju u Europi i nestabilnost u susjedstvu.

“Također, u našem susjedstvu imamo zemlje koje nisu ni u Uniji ni u NATO-u te moramo biti svjesni moguće nestabilnosti diljem kontinenta”, rekao je premijer. Dodao je da Hrvatska uspješno kontrolira zapadnobalkansku migracijsku rutu te istaknuo da nezakonite migracije nisu posve zaustavljene, ali su postale vrlo rijetke.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

“Imamo oko sedam tisuća policajaca koji čuvaju granicu s BiH, imamo prirodne granice, rijeku Savu koja je veoma visoka, veoma visoke planine koje je teško prijeći čak i krijumčarima… Ne mislim da smo posve zaustavili nezakonite migracije, ali smo ih učinili veoma, veoma rijetkima”, kazao je Plenković.

Gospodarstvo europodručja moglo bi nešto oživjeti zahvaljujući većim javnim izdacima, smatra Peter Bofinger, ekonomist i bivši član Njemačkog vijeća gospodarskih stručnjaka tijekom kancelarskog mandata Angele Merkel. Njemačka se suočava sa šest godina gospodarske stagnacije, no Bofinger vidi “džokera” u obrambenim izdacima koji nisu ograničeni kočnicom duga. Do 2030. planirano je 35 milijardi eura javnih izdataka samo za satelite.

Međutim, upozorava da će izlazak iz tehnološkog škripca između SAD-a i Kine biti težak bez značajnog povećanja zajedničkih izdataka EU-a, odnosno usklađene industrijske politike na razini Unije. Zajednički pristup obrambenim izdacima i povezanim inovacijama mogao bi doprinijeti boljoj digitalnoj učinkovitosti EU-a i europodručja, zaključio je Bofinger.