Europska Unija planira znatno smanjenje uvoznih kvota za čelik kako bi očuvala svoju industriju i odgovorila na globalne izazove prekapacitiranosti, ali novi plan izaziva zabrinutost kod proizvođača automobila i susjednih zemalja poput Velike Britanije.

Kritike autoindustrije

Prema prijedlogu Europske komisije, kvota za carinski oslobođeni uvoz čelika smanjila bi se na 18,3 milijuna tona godišnje, gotovo polovicu u odnosu na kvotu za 2024. godinu. Istovremeno, carina za uvoz iznad te kvote dvostruko bi porasla, sa 25 na 50 posto. Cilj je ovog paketa zaštititi europske proizvođače od jeftinog i subvencioniranog čelika, osobito iz Kine, koji ubrzano preuzima tržišni udio i ugrožava radna mjesta u 27 država članica. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je: “Globalna prekapacitetost ozbiljno ugrožava našu industriju. Ne možemo dopustiti da Europa ostane otvoreno tržište za prevelike kapacitete drugih zemalja. Moramo zaštititi naše industrijske sektore od dampinga i nepoštenih trgovačkih praksi. Istovremeno, želimo biti dio poštenog i utemeljenog globalnog tržišta te u suradnji s partnerima raditi na rješavanju ovih problema.”

Potpredsjednik Europske komisije za trgovinu Maroš Šefčovič dodao je: “Važno je da se udružimo sa zemljama koje dijele naš stav protiv globalne prekomjerne proizvodnje čelika. Samo zajedničkim djelovanjem možemo efikasno zaštititi našu industriju. Gradimo sustav zaštite domaće industrije koji je usklađen s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i uvažava interese svih uključenih strana.”

Međutim, plan je naišao na kritike u industrijskim krugovima, posebno u automobilskoj industriji. Europska udruga proizvođača automobila (ACEA) izrazila je zabrinutost zbog potencijalnih inflatornih posljedica i porasta administrativnih troškova. Glavna direktorica ACEA Sigrid de Vries izjavila je: “Ne osporavamo potrebu za zaštitom industrije poput čelika, ali smatramo da predloženi parametri idu predaleko u ograničavanju europskog tržišta. Automobilski proizvođači i nadalje trebaju uvoziti određene količine i kvalitete čelika, a automobilske kategorije pod trenutačnim kvotama brzo se iscrpljuju. Također sumnjamo u zahtjev da se označava gdje je čelik prvo rastopljen i izliven, što bi u dubokim i složenim globalnim lancima opskrbe bilo vrlo zahtjevno.”

Uz to, Velika Britanija, koja je 2016. godine napustila EU, također je izrazila zabrinutost, s obzirom na to da njezini proizvođači zavise od europskog tržišta za gotovo polovicu svog izvoza čelika. Gareth Stace, glavni direktor UK Steela, upozorio je: “Ovo bi mogla biti najveća kriza u povijesti za britanski čelični sektor. Vlada mora maksimalno iskoristiti trgovinske odnose s EU kako bi osigurala kvote za Veliku Britaniju.” Chris McDonald, ministar industrije Velike Britanije, dodao je da se traže hitna pojašnjenja od Europske komisije o potencijalnim posljedicama.

Europska komisija ovim potezom izražava stratešku namjeru usklađivanja s politikama Sjedinjenih Američkih Država, koje su, pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa, uvele carine od 50 posto na čelik iz Europske unije. Unatoč određenim preliminarnim trgovinskim sporazumima, visoke carine u SAD-u ostaju na snazi i dodatno opterećuju europsku industriju. Europska unija stoga nastoji uspostaviti integrirani sustav zaštite ključnih industrija unutar globalno zahtjevnog okruženja obilježenog prekomjernom proizvodnjom. Ovaj sustav zaštite usklađen je s ciljevima Europskog zelenog plana i Plana za čistu industriju, koji promiču konkurentnost, održivost i dekarbonizaciju europskog industrijskog sektora. Cilj je osigurati poštene trgovinske uvjete i dugoročnu otpornost europske industrije u uvjetima globalne konkurencije i često nepoštenih trgovačkih praksi.

Industrija plastike

Osim izazova u čeličnoj industriji, europska industrija plastike prolazi kroz duboku krizu. Prema izvješćima Financial Timesa i udruge Plastics Europe, proizvodnja plastičnih materijala pala je za 13 posto u 2024., dok je tržišni udio EU proizvođača opao s 22 posto 2006. na 12 posto danas, a kineski proizvođači drže gotovo trostruko veći udio. Industrija poziva na hitne reforme kojima bi se uklonile administrativne prepreke, smanjili troškovi energije i potaknula ulaganja u recikliranje i cirkularnu ekonomiju, što je ključno za održivost sektora i europske klimatske ciljeve.

konkurentska prednost

Zašto nekima posao raste, a drugi se godinama vrte ukrug?

promo

Nissan na hrvatsko tržište dovodi novu generaciju modela koji je obilježio razvoj električnih automobila