Europi treba više vremena nego što je planirala da dogovori novi europski sustav označavanja hrane jer shema oznaka u bojama osmišljena u Francuskoj nije odgovarala kulinarskom suparniku Italiji.

Strahujući da bi kulturne ikone poput maslinova ulja ili parmezana dobile loše ocjene, Italija je uspjela uvjeriti druge države članice da odbace francuski sustav.

Europska komisija trebala je do kraja 2022. osmisliti oznake za prehrambene proizvode koje bi pomogle potrošačima da biraju zdravije.

Francuski sustav Nutri-Score u početku je bio među favoritima i već je usvojen u Belgiji, Njemačkoj, Luksemburgu, Nizozemskoj i Španjolskoj.

Nutri-Score rangira prehrambene proizvode na skali od zelene do crvene boje i od slova A do E na osnovi njihove nutritivne vrijednosti, odnosno na osnovi toga koliko sadrže proteina, vlakana, soli i zasićenih masti, no tvrtke oznaku nisu obvezne koristiti.

Nutri-Score

Kupce u Lidlu dočekat će nova oznaka na nekim proizvodima

Oko 270 znanstvenika potpisalo je u ožujku 2021. apel pozivajući Europsku komisiju da „ne popušta pred lobistima” i da podrži Nutri-Score, ističući da je to jedina oznaka čije su recenzije pokazale da je „učinkovita i relevantna za potrošače i javno zdravlje”.

No Europska komisija nije prihvatila Nutri-Score.

Zamjenica ravnatelja Glavne uprave za zdravstvo i sigurnost hrane Europske komisije Claire Bury rekla je u rujnu da neće staviti na stol nešto što izaziva podjele.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“E” za sir

Italija, Cipar, Grčka, Češka, Rumunjska i Mađarska usprotivili su se francuskom sustavu.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je u stupila na dužnost u listopadu, kritizirala je takve oznake hrane kao „diskriminatorne i štetne” za talijansku prehrambenu industriju.

„Intenzivna lobistička kampanja nažalost je zamutila vodu i pretvorila javnozdravstvenu debatu u političku”, rekla je Emma Calvert, visoka dužnosnica za prebrambenu politiku pri Europskoj organizaciji za zaštitu potrošača (BEUC).

Premda Europska komisija može upotrijebiti Nutri-Score kao inspiraciju u razvoju novog sustava, ona razmatra i druge oznake.

Među njima su zelene ili crne „ključanice” kakve se koriste u nordijskim zemljama te sustav NutrInform Battery koji podržava Italija jer uzima u obzir potencijalne porcije namirnica.

Italija tvrdi da Nutri-Score nije dobra referenca jer mu je jedinica mjere 100 grama ili 100 mililitara, a neke proizvode poput ulja i sira konzumira se u manjim količinama.

Rim zabrinjava da bi takve oznake mogle biti štetne za proizvode koji čine osnovu mediteranske prehrane uključujući maslinovo ulje, sir, pršut i pizzu.

Glavna talijanska organizacija poljoprivrednika, Coldiretti, istaknula je da Nutri-Score „isključuje zdravu i prirodnu hranu koja je na stolovima stoljećima u korist umjetnih proizvoda”.

U Francuskoj, proizvođači plavog sira Bleu d’Auvergne odbijaju staviti oznaku na svoj proizvod jer bi on dobio najgoru moguću oznaku, crveno slovo E, zbog visokog udjela soli i masnoća.

„Kako objasniti da je Bleu d’Auvergne klasificiran kao E kada je čips pržen u ulju dobije A”, rekao je Sebastien Ramade, predsjednik udruženja proizvođača sira u Auvergneu.

No 875 brendova koji predstavljaju 60 posto tržišta hrane u Francuskoj koriste Nutri-Score, istaknuo je osnivač sustava, nutricionist Serge Hercberg.

„Neki velik brendovi i dalje ga odbijaju, ali usvaja ga sve više proizvođača, među kojima i neki koji su mu se prije jako opirali”, rekao je.

„Kada pogledamo podatke o prodaji, vidimo da to djeluje i da ima učinak na promjene i poboljšanje recepata tisuća proizvoda”, dodao je.

Strogo označavanje hrane u Čileu

Vrijeme Komisiji istječe. Oznaku bi trebala predložiti prije izbora za Europski parlament iduće godine.

„Ako Komisija ne ispuni svoju obvezu da predloži obveznu europsku oznaku za hranu, propustit će veliku priliku da pomogne europskim potrošačima, posebno ranjivima, da u supermarketima biraju zdravije”, rekao je Calvert.

Neki zastupnici Europskog parlamenta ističu da bi umjesto toga trebalo ciljati umjetnu hranu.

„Prekomjerna težina među tinejdžerima nije posljedica toga što jedu previše camemberta”, rekla je europska zastupnica Irene Tolleret.

Čile na primjer ima još stroži sustav od 2016. – crnu oznaku koja upozorava potrošače da proizvod sadrži puno zasićenih masnoća, šećera ili soli. Proizvodi u Čileu s tom oznakom ne smiju se oglašavati na televiziji.

„Jedna od posljedica toga je da više od 20 posto proizvoda ima novu formulaciju” s manje soli ili šećera, rekao je Guido Girardi, bivši senator koji stoji iza tog sustava, dodajući da se slični zakoni pripremaju u 32 zemlje.