Široku lepezu poljoprivrednih strojeva i opreme poljoprivredna gospodarstva moći će uskoro kupovati koristeći i potporu IPARD-a.

Od 1. ožujka do 12. travnja traje prva, a za rujan/listopad najavljena je druga runda natječaja za Mjeru 101 punog naziva "Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice", kojom se prvi put otvara mogućnost subvencionirane nabave strojeva i opreme za poljoprivredne radove poput traktora i kombajna, ali i plugova, sijačica, tanjurača, prskalica, preša te ostale opreme. I za Mjeru 103, odnosno "Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosi i dostizanja standarda zajednice", moći će se, također prvi put iz IPARD-a, dobiti novac za nabavu cjelokupne opreme za proizvodnju i trženje vina i maslinova ulja, a natječaj za podnošenje zahtjeva otvoren je od 1. ožujka do 2. svibnja te ponovno u razdoblju rujan/listopad. Od 1. ožujka do 2. travnja traje i prvi natječaj za Mjeru 202 – "Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja" .

Vraćeno 188 mil. kn
Hrvatska je kroz IPARD za razoblje 2007.-2013. iz europske blagajne na raspolaganje dobila oko 1,3 milijarde kuna (179 milijuna eura). Do prošle godine aktivnosti su se provodile sporadično i nespretno, pa je natrag u europsku blagajnu za razdoblje zaključno sa 2008. već vraćeno 188 milijuna kuna. Bruxelles je u završnici ipak dopustio Hrvatskoj iznimku u odnosu na prethodne zemlje pristupnice: odobrio je povlačenje novca do završetka 2013. Iako se unatrag godinu dana bilježi veća užurbanost u provedbi natječaja i dodjeli novca, do isteka 2012. iz IPARD-a je poljoprivrednim investitorima isplaćeno samo 450 milijuna kuna. Ministarstvo poljoprivrede priopćilo je, naime, kako je u osam dosadašnjih natječaja za mjere 101 i 103 zaprimljeno ukupno 317 prijava (s ukupnom vrijednošću ulaganja 1,4 mlrd kuna te traženih 721 milijun kuna potpore), a ugovorena su 172 projekta sa 450 milijuna kuna potpora.  Kad je riječ o natječajima za povlačenje preostaloga novca, zasad ih je s terminima najavljenim do rujna oglašeno ukupno šest. Svi oni i eventualni novi moraju biti zaključeni do kraja jeseni kako bi se preostalih 600-tinjak milijuna kuna moglo iskoristiti u što većem omjeru.   

Stroga pravila
Iskustva nekih zemalja iz posljednja dva kruga proširenja svjedoče da je novac iz IPARD-a znatno više iskorišten upravo u natječajima nakon što je odobrena kupnja poljoprivrednih strojeva i opreme. No, za razliku od svojedobnih politikantskih blagoslova Ministarstva poljoprivrede, kada su porezni obveznici sa 40% potpora kroz kapitalna ulaganja poljoprivrednicima sufinancirali kupnju mehanizacije bez procjene treba li gospodarstvo upravo takav traktor ili kombajn, europska administracija utvrdila je stroga pravila. Precizno je odredila snagu poljoprivrednog stroja, ovisnu o djelatnosti i o veličini gospodarstva.

Što je uniji ruralno?

Urbani prostor samo Zagreb 

Od ukupne površine hrvatskoga državnoga teritorija, po standardima EU, samo 7791 četvorni kilometar na kojem se nalazi Zagreb urbani je prostor. Čak 21.109 četvornih kilometa deklarirano je kao potpuno ruralno područje, dok su 15.473 četvorna kilometra znatno ruralna. Sa samo 75,7 stanovnika po četvornome kilometru, Hrvatska pripada klubu slabo naseljenih zemalja. Među 127 gradova, motri li se pak kriterij važan za sufinanciranje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova), više od 25.000 stanovnika imaju samo Dubrovnik, Karlovac, Osijek, Pula, Rijeka, Sesvete, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Velika Gorica, Vukovar, Vinkovci, Zadar i Zagreb te nemaju pravo na tu vrstu potpore za razvoj lokalne zajednice.

Do 40 godina

Mladima veće potpore

Najmanji iznos potpore iz IPARD-a je 50% svih troškova ulaganja. Ako ulaže poljoprivrednik (nositelj OPG-a, obrtnik, odgovorna osoba u pravnoj osobi) u dobi do 40 godina u trenutku odobrenja potpore, odnosno na dan donošenja odluke o dodjeli novca nema 40, a posjeduje odgovarajuće vještine, dobit će 55 posto. Za ulaganja na brdsko-planinskim područjima potpora se penje na 60 posto te na 65 kada na takvom području ulaže mladi poljoprivrednik. Potpora može dosegnuti i 75% kada se ulaganje odnosi isključivo na primjenu Nitratne direktive i na području je klasificiranom kao ranjivo.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Mjera 101

natječaji: 1. ožujka – 12. travnja; 1. rujna – 1. listopada

Svakome stroj po mjeri, najviše jedan
U sklopu mjere 101 – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva kriteriji su strogo definirani. Gospodarstvu čiji je voćnjak velik između 10 i 20 hektara odobrava se traktor maksimalne snage 60 kW. Tko ima vinograd sa stolnim grožđem velik od pola do dva hektara ili na tolikoj površini uzgaja povrće, traktor je ograničen na 30 kW. Samo za žitarice, uz uvjet da raspolaže sa silosom volumena 100 i više tona, te za tov više od 40 junadi, odnosno u svinjogojstvu na gospodarstvima koja imaju više od 100 krmača ili više od 1000 tovljenika, dopuštena je kupnja traktora snage 100 kW. Posebno se navodi da ukupni iznos prihvatljivog ulaganja za nabavu žitnog kombajna ne može biti veći od milijun kuna. U sklopu IPARD-a korisnik može ostvariti potporu samo za jedan poljoprivredni stroj. Prihvatljivi sektori za investiranje ostaju mljekarstvo, govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo, sektor jaja, voća i povrća, te žitarica i uljarica. Uz obiteljska gospodarstva za Mjeru 101 mogu se javiti i pravne osobe, koje imaju integriranu proizvodnju (primarna proizvodnja i prerada) u sektoru mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva i jaja ako su u rangu mikro, malih ili srednjih poduzeća. Kriterij za mikrorazinu je da poduzetnik zapošljava do 10 radnika uz godišnji prihod do dva milijuna eura. Mala poduzeća su ograničena na prihod u visini od 10 milijuna eura i najviše 50 djelatnika, dok srednja mogu imati do 250 zaposlenika i godišnji prihod od 50 milijuna eura. Velika poduzeća sa više od 250 zaposlenih i 200 milijuna eura prihoda u kalendarskoj godini, ako su obveznici IPPC direktive, mogu ostvariti potporu kroz Mjeru 101, no u tom slučaju ne mogu se natjecati za sredstva kroz Mjeru 103. Korisnici IPARD potpore za Mjeru 101 su poljoprivredna gospodarstva čija se ulaganja odvijaju u ruralnim područjima Hrvatske i u skladu s planovima prostornog uređenja nalaze se unutar područja dopuštenih za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a za Mjeru 101 ruralna područja nisu samo dva naselja, Zagreb i Sesvete.Za Mjeru 101 korisnik može tražiti potporu za prihvatljive izdatke koji nisu manji od 13.500 eura, odnosno može tražiti potporu, bez obzira na ukupnu vrijednost investicije, maksimalno do 900.000 eura. Iznimno, korisnik za investicije u sektoru jaja može dobiti do 2 milijuna eura ako investira u minimalne standarde za zaštitu kokoši nesilica (rekonstrukcija i/ili oprema za kaveze) ili u primjenu Nitratne direktive, odnosno u izgradnju i/ili rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za gnojivo te opreme za rukovanje.

Mjera 103 

natječaji: 1. ožujka – 2. svibnja; 1. rujna – 1. listopada

Od opreme za vinograde i maslinike do hladnjača mljekarama

Za potpore iz Mjere 103 "Unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda" zahtjeve mogu podnositi obrti, trgovačka društva i zadruge registrirani za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV). Prihvatljivi sektori su: mlijeko i mljekarstvo, prerada mesa, ribarstvo, te sektori prerade voća i povrća, vinarstva i maslinovog ulja.Za mljekarstvo su dopuštena ulaganja u rashladnu opremu za čuvanje sirovog mlijeka na mliječnim farmama (gospodarstvima) i u sabiralištima te ulaganja u specijalizirana transportna vozila za sirovo mlijeko s dodatnom opremom. Za mesni sektor prihvatljiva ulaganja vezana su uz objekte za preradu koji još koji nisu usklađeni s EU standardima na području higijene hrane. Posrijedi su ulaganja u rekonstrukciju i/ili opremanje klaonica, rasjekaonica, hladnjača, objekata za proizvodnju mljevenog mesa, mesnih pripravaka i preradu. Na listi su i ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje centara (sabirališta) za sakupljanje otpada i nusproizvoda životinjskoga podrijetla. Ona se mogu realizirati do najviše 100 km udaljenosti od tek nekoliko gradova: Križevaca, Pule, Slavonskog Broda, Benkovca i Splita.U sektoru vinarstva iz IPARD-a je moguće dobiti novac za ulaganja u opremu za preradu grožđa, proizvodnju, skladištenje i čuvanje te trženje vina u vinarijama, ali i za ulaganja u opremu za preradu komine (pelete, itd.). Prihvatljiva ulaganja u sektoru maslinovog ulja odnose se na laboratorijsku opremu za kemijske analize maslinova ulja te ulaganja u opremu za preradu maslina i trženje maslinovog ulja, kao i za ulaganja u opremu za preradu komine. U obje Mjere, i 101 i 103, novim natječajima u svim sektorima gdje je to moguće otvara se prostor i za sufinanciranje ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj, uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja. IPARD sufinancira i izgradnju i/ili rekonstrukciju te opremanje građevina za obradu otpadnih voda i energetske objekte, uključujući uređaje za obradu otpadnih voda i opremu za sprječavanje onečišćenja zraka te ulaganja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na farmi, primarno namijenjene za potrošnju za vlastite potrebe na gospodarstvu. Za Mjeru 103 po jednom projektu može se tražiti potpora za prihvatljive izdatke koji nisu manji od 33.800 eura, odnosno za ulaganja koja se odnose na sektore vinarstva i maslinova ulja u iznosu ne manjem od 13.500 eura. Korisnik u okviru razdoblja trajanja IPARD-a i u okviru Mjere 103 može tražiti potporu, bez obzira na ukupnu vrijednost investicije, za prihvatljive izdatke koji ne prelaze tri milijuna eura, osim u sektoru maslinova ulja, gdje može dobiti najviše do 500.000 eura. 

Mjera 202

natječaj: 1. ožujka – 2. travnja

Plaće, troškovi i najamnine lokalnoj administraciji
U sklopu natječaja za Mjeru 202 – "Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja" novcem iz IPARD-a sufinancirat će se aktivnosti tzv. lokalnih akcijskih grupa, LAG-ova. Standardi EU prepoznaju LAG-ove kao kreatore lokalnih strategija jer stanovnici svakog mikropodručja najbolje znaju što im nedostaje od komunalne i ostale infrastrukture. Osim što kreira i provodi lokalne razvojne strategije, lokalna akcijska grupa upravlja i javnim sredstvima, uključujući i potpore koje su na raspolaganju pojedinom ruralnom prostoru. U LAG mora biti uključen javni, privatni i civilni sektor. LAG-ovi mogu davati i preporuke za dodjelu IPARD potpora pojedinim gospodarstvima ocijene li njihove projekte iznimno pozitivima za zapošljavanje i opći standard. Prosječni LAG po EU kriterijima može naseljavati od 5000 do 150.000 stanovnika, uz uvjet gornjeg limita za naselje od 25.000 stanovnika. Slovenija ima 33 LAG-a, Austrija 86, a Belgija 25. Hrvatsku mrežu za ruralni razvoj osnovalo je 2006. sedam organizacija civilnog društva, koje su odlučile na lokalnoj razini potaknuti djelovanje umrežavanjem i partnerstvom civilnog, privatnog i javnog sektora. U međuvremenu je potaknula registriranje 42 LAG-a u kojima je 308 jedinica lokalne samouprave (52 posto), odnosno 63 grada i 245 općina. Ministarstvo poljoprivrede tek je potkraj prosinca 2012. oglasilo poziv koji završava sa 30. travnjem, a kojim animira tijela državne uprave, stručne ustanove u poljoprivredi i ruralnom razvoju, jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, regionalne i lokalne razvojne agencije, poljoprivredna gospodarstva, obrazovne i znanstvene institucije iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja, udruge i komore vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj, te ostale fizičke i pravne osobe čije su aktivnosti vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj neka se uključe u Mrežu ruralnog razvoja. Mreža LAG-ova u Hrvatskoj okuplja 1,56 milijuna stanovnika i prostire se na 36.400 četvornih kilometara.Kako bi LAG-ove potaknuli na kvalitetniju pripremu i provedbu lokalnih strategija ruralnog razvoja, onima koji ponude prihvatljive projekte iz IPARD-a će stići, primjerice, novac za plaću upravitelja i ostalog osoblja, godišnje do 150.000 kuna, odnosno najviše 75.000 po jednom zaposleniku. Za troškove telefona i interneta LAG može dobiti do 12,5 tisuća kuna, a za najam uredskog prostora do 37,5 tisuća kuna. Ukupno, Ministarstvo poljoprivrede planira iz IPARD-a sufinancirati aktivnosti 30 LAG-ova sa 3,68 milijuna eura.  

Mjera 302

natječaj: 1. lipnja- 1. kolovoza

Lobiraju za frizerske salone i domove za starije

Hoće li frizerski saloni i domovi za starije i nemoćne osobe u ruralnim krajevima Hrvatske možda nicati kao gljive poslije kiše, doznat će se vrlo brzo. Ministarstvo poljoprivrede kod mjerodavnih u Europskoj komisiji već nekoliko mjeseci, naime, lobira da i te dvije djelatnosti budu stavljene na listu projekata čiju izgradnju olakšavaju potpore iz IPARD-a. Iz Ministarstva poljoprivrede još ne žele otkriti jesu li u Bruxellesu već amenovali jedan ili oba zahtjeva, no objavili su kako će natječaj za Mjeru 302, punog naziva "Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti", unutar koje bi se uklopile i te dvije inicijative, trajati od prvog lipnja do prvog kolovoza. Potpora za sve projekte za Mjeru 302, prema sadašnjem okviru, iznosi do 50 posto za prihvatljive izdatke koji ne prelaze 150.000 eura, uz iznimku u sektoru obnovljivih izvora energije, za što je moguće dobiti do 675.000 eura.