Države članice Europske unije dogovorile su se da će izdvojiti 647 milijuna eura za financiranje ključnih infrastrukturnih projekata na razini zajednice, piše New Europe.

Većina novca ići će plinskim projektima u baltičkoj regiji te u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, a među njima je i financiranje dijela dokumentacije za LNG terminal u Hrvatskoj. Svi projekti financirat će se preko programa EU pod nazivom Instrument za povezivanje Europe (CEF). Prema mišljenju europskih stratega, projekti koji će se financirati trebali bi poboljšati energetsku sigurnost kontinenta i smanjiti izoliranosti članica u odnosu na zajedničku energetsku mrežu EU. Osim toga, financiranje infrastrukturnih projekata pridonijet će, smatraju u Europskoj komisiji, kompletiranju europskog energetskog tržišta i integraciji obnovljivih izvora u električnu mrežu EU.

"Trenutačna geopolitička kriza naglasila je potrebu za bolju povezivost energetske mreže. Također je osobito važno za integrirano tržište energije na kojemu potrošači mogu dobiti najveću vrijednost za svoj novac", izjavio je Günther Oettinger, potpredsjednik Europske komisije zadužen za energiju, dodajući da će novac izdvojen za projekte ubrzati gradnju potrebne infrastrukture. Većina novca ići će direktno ili indirektno na financiranje plinskih projekata. Osim izgradnje novih plinovoda, velika pažnja usmjerit će se na LNG terminale jer skladišta plina u cijeloj EU ponovno postaju temelj za sigurnu opskrbu tim energentom. 

LNG terminal na Krku
Posebno će se paziti da se financiraju inovativne tehnologije u proizvodnji i prijenosu električne energije pa će se novcem iz CEF-a financirati i studija izvodljivosti 700 kilometara dugog podvodnog visokonaponskog kabela između Norveške i Velike Britanije. Kada se sve podvede pod brojke, ukupno će biti financirano 16 projekata u plinskom te 18 projekata u sektoru električne energije. Osim toga, financirat će se i različite studije za 28 projekata, dok će šest projekata dobiti novac za početak gradnje. Da bi neka zemlja dobila novac iz CEF-a potrebno je da projekt bude koristan izvan nacionalnih granica i da njegovu realizaciju ne mogu priuštiti korisnici u zemlji članici.

Taj uvjet je zadovoljen i u slučaju LNG terminala na Krku, budući da je suvišan za isključivo domaće tržište u Hrvatskoj, a privatnim investitorima ne pada na pamet uložiti novac u skupi projekt. Zato će dio dokumentacije financirati EU koja je krčki terminal stavila u popis ključnih projekata za sigurnost opskrbe plinom. Iz CEF-a je moguće povući maksimalnih 50 posto ukupnih troškova za projekte koji zadovoljavaju uvjete, ali u posebnim okolnostima se iz CEF-a može pokriti i 75 posto novca ukupne investicije ukoliko projekt snaži solidarnost među državama članicama ili se temelji na vrlo inovativnim rješenjima.      

Lista projekata
Ukupno je za transeuropsku energetsku infrastrukturu preko Instrumenta za povezivanje Europe predviđeno 5,85 milijardi eura za period od 2014. do 2020. godine. Kako bi projekt neke zemlje uopće bio razmatran od strane tajništva za koordinaciju CEF-a, svaki prijedlog mora odgovarati projektima na "Listi projekata od zajedničkog interesa". Prvu takvu listu EK je usvojila 2013. godine. Ona se sastoji od ukupno 248 projekata energetske infrastrukture. Prilikom prvog javnog poziva za projekte, prijavljeno je 64 projekata koji su zadovoljili uvjete, a zemlje članice tražili su za njih ukupno 1,4 milijarde eura. Prijedlozi koji su odbijeni tijekom procjene komisije CEF-a, mogu ponovno biti prijavljeni na sljedećem pozivu 2015.