Strategija pametne specijalizacije preduvjet je za korištenje Europskog regionalnog fonda za razvoj (ERDF) za investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, te sve nacionalne i regionalne vlasti u EU moraju iznjedriti svoje strategije.
Kako nam kaže zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić, u svibnju i Hrvatska kreće u taj posao. "Utvrdit ćemo ciljane niše unutar prioritetnih sektora i identificirati jedinstvene karakteristike i komparativne prednosti Hrvatske, kako bi se usmjerila ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i komercijalizaciju inovacija i primjenu novih tehnologija, te na najbolji način iskoristile mogućnosti koje pružaju EU fondovi", ističe Leverić. Pritom su bitni i horizontalni sektori kao što su bio-tehnologija, nano-tehnologija, mikro i nano elektronika i fotonika, napredni materijali i tehnologije. Oni bi, kažu u Ministarstvu gospodarstva, trebali jačati konkurentnost tradicionalne industrije. Iskustvo EU pokazuje pak da je najbolji instrument za pametnu specijalizaciju uspostava klastera za sektore koji imaju potencijal biti globalno konkurentni.
U cilju pak povezivanja znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora Ministarstvo gospodarstva, u suradnji sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, krenulo je u uspostavljanje visoko-tehnološke mreže za industriju i razvoj tehnoloških platformi i centara kompetencije. Oni bi trebali predstavljati poveznicu između znanosti i gospodarstva i omogućiti uspješnu komercijalizaciju znanstvenih istraživanja i primjenu novih tehnologija u industriji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Alen Leverić
Rođen 1977. u Puli
Diplomirao 2004. na fakultetu ekonomije i turizma u Puli, tema diplomskog rada “Marketing agroturizma Istre”
Radno iskustvo:
Brazda agraria d.o.o. Pula – Stručni suradnik za financije i organizaciju (Veljača 2004 – rujan 2005)
Agencija za razvoj Varaždinske županije – zamjenik direktora (2005 – 2009)
Garancijska agencija Varaždinske županije – direktor (2007 – 2010)
Varaždinska županija – pročelnik za gospodarstvo, regionalni razvoj i EI (2009 – 2012)
Ministarstvo gospodarstva RH, pomoćnik ministra (2012 –
Procijenite sami koliko se u sve to uklapa fotonika i nano-elektronika…
Da zaboravio sam mikro i nano elektroniku. Konacno ce Hrvatske firme koje se bave:
-razvojem metoda ultravisoke gustoce pakiranja tranzistora na Galij Arsenid
-razvojem novih poluvodickih materijala
-metodama i alatima za poboljsanje postojecih poluvodickih materijala
Dobiti veliku sansu za razvoj. Da, procvjetat ce i firme koje razvijaju i proizvode specijalne legure, keramicke materijale za vojnu i eksperimentalnu svrhu….Veliki je problem sto A Leveric i drustvo pisu “Strategije ” za razvoj necega sto ne postoji u Hrvatskoj.
Evo probajte u Hr da vam netko proizvede celik za medicinske uredjaje SL 316- nezna i nemoze nitko. Probajte od nekoga naruciti specijalne keramike za klipove oto motora-nemoguce. Probajte od nekoga naruciti ekspertizu i prototip rjesenja sprecavanja korozije topovske cijevi- nemoguce. Probajte naci u Hr firmu koja ce naci rjesenje za dilatacijske probleme izmedju silicija i tlatnih zicica koje su kontakt na cipovima- nitko nikada nista slicno nije vidio ni cuo…. Hrvatska industrija je ocajno zastarjela. Instituti su rijetki i ne bave se primjenljivom znanosti-jer se tu fino vidi jalovost i nerad. I konacno A Leveric i slicni se kao jako trude razviti industrije koje ne postoje nj u zacetku a ne postoji ni potreba za njima jer je sve primitivno.
Komicno je kako osobe nedovoljne edukacije i nikakvog radnog iskustva odlucuju o bitnim projektima. Za informaciju A.Levericu:
-u Hr nema biotehnoloske firme ni R&D koji bi bio vrijedan spomena
-u Hr postoje samo dva el force mikroskopa -preduvijet da se ista radi u nano podrucju-oba na IR Bkskovic-nedovolj k i za IRB
-u Hr se nitko ne bavi fotonikom i nisam cuo za ideju da bi se netko time pokusao baviti.
A.Leveric nezna da EU financiranje nema smisla za nesto sto je originalno i komercijalno. EU financiranje moze imati smisla za razvoj iduce tehnologije na temelju vec obsoletne tehnologije ili za edukaciju znanstvenika. Treba puno maste i neznanja da bi se zamislilo kako ce u HR u navedenim industrijama iducih 10-20godina nastatk ista komercijalno primjenljivo. Pocevsi od toga sto nema novca za fjnanciranje takvih firmi i nema trzista za takve proizvode/usluge. Besmice…..
Uključite se u raspravu