Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

U svibnju kreće izrada strategije

Autor: Gordana Grgas
15. travanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Alen Leverić, zamj. ministra/PIX

Strategija je preduvjet je za korištenje Europskog regionalnog fonda za razvoj (ERDF) za investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije.

Strategija pametne specijalizacije preduvjet je za korištenje Europskog regionalnog fonda za razvoj (ERDF) za investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, te sve nacionalne i regionalne vlasti u EU moraju iznjedriti svoje strategije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kako nam kaže zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić, u svibnju i Hrvatska kreće u taj posao. "Utvrdit ćemo ciljane niše unutar prioritetnih sektora i identificirati jedinstvene karakteristike i komparativne prednosti Hrvatske, kako bi se usmjerila ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i komercijalizaciju inovacija i primjenu novih tehnologija, te na najbolji način iskoristile mogućnosti koje pružaju EU fondovi", ističe Leverić. Pritom su bitni i horizontalni sektori kao što su bio-tehnologija, nano-tehnologija, mikro i nano elektronika i fotonika, napredni materijali i tehnologije. Oni bi, kažu u Ministarstvu gospodarstva, trebali jačati konkurentnost tradicionalne industrije. Iskustvo EU pokazuje pak da je najbolji instrument za pametnu specijalizaciju uspostava klastera za sektore koji imaju potencijal biti globalno konkurentni.  

Strategija pametne specijalizacije preduvjet je za korištenje Europskog regionalnog fonda za razvoj (ERDF) za investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, te sve nacionalne i regionalne vlasti u EU moraju iznjedriti svoje strategije.

Kako nam kaže zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić, u svibnju i Hrvatska kreće u taj posao. "Utvrdit ćemo ciljane niše unutar prioritetnih sektora i identificirati jedinstvene karakteristike i komparativne prednosti Hrvatske, kako bi se usmjerila ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i komercijalizaciju inovacija i primjenu novih tehnologija, te na najbolji način iskoristile mogućnosti koje pružaju EU fondovi", ističe Leverić. Pritom su bitni i horizontalni sektori kao što su bio-tehnologija, nano-tehnologija, mikro i nano elektronika i fotonika, napredni materijali i tehnologije. Oni bi, kažu u Ministarstvu gospodarstva, trebali jačati konkurentnost tradicionalne industrije. Iskustvo EU pokazuje pak da je najbolji instrument za pametnu specijalizaciju uspostava klastera za sektore koji imaju potencijal biti globalno konkurentni.  

U cilju pak povezivanja znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora Ministarstvo gospodarstva, u suradnji sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, krenulo je u uspostavljanje visoko-tehnološke mreže za industriju i razvoj tehnoloških platformi i centara kompetencije. Oni bi trebali predstavljati poveznicu između znanosti i gospodarstva i omogućiti uspješnu komercijalizaciju znanstvenih istraživanja i primjenu novih tehnologija u industriji. 

Autor: Gordana Grgas
15. travanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

Alen Leverić

Rođen 1977. u Puli
Diplomirao 2004. na fakultetu ekonomije i turizma u Puli, tema diplomskog rada “Marketing agroturizma Istre”

Radno iskustvo:
Brazda agraria d.o.o. Pula – Stručni suradnik za financije i organizaciju (Veljača 2004 – rujan 2005)
Agencija za razvoj Varaždinske županije – zamjenik direktora (2005 – 2009)
Garancijska agencija Varaždinske županije – direktor (2007 – 2010)
Varaždinska županija – pročelnik za gospodarstvo, regionalni razvoj i EI (2009 – 2012)
Ministarstvo gospodarstva RH, pomoćnik ministra (2012 –

Procijenite sami koliko se u sve to uklapa fotonika i nano-elektronika…

Da zaboravio sam mikro i nano elektroniku. Konacno ce Hrvatske firme koje se bave:
-razvojem metoda ultravisoke gustoce pakiranja tranzistora na Galij Arsenid
-razvojem novih poluvodickih materijala
-metodama i alatima za poboljsanje postojecih poluvodickih materijala

Dobiti veliku sansu za razvoj. Da, procvjetat ce i firme koje razvijaju i proizvode specijalne legure, keramicke materijale za vojnu i eksperimentalnu svrhu….Veliki je problem sto A Leveric i drustvo pisu “Strategije ” za razvoj necega sto ne postoji u Hrvatskoj.

Evo probajte u Hr da vam netko proizvede celik za medicinske uredjaje SL 316- nezna i nemoze nitko. Probajte od nekoga naruciti specijalne keramike za klipove oto motora-nemoguce. Probajte od nekoga naruciti ekspertizu i prototip rjesenja sprecavanja korozije topovske cijevi- nemoguce. Probajte naci u Hr firmu koja ce naci rjesenje za dilatacijske probleme izmedju silicija i tlatnih zicica koje su kontakt na cipovima- nitko nikada nista slicno nije vidio ni cuo…. Hrvatska industrija je ocajno zastarjela. Instituti su rijetki i ne bave se primjenljivom znanosti-jer se tu fino vidi jalovost i nerad. I konacno A Leveric i slicni se kao jako trude razviti industrije koje ne postoje nj u zacetku a ne postoji ni potreba za njima jer je sve primitivno.

Komicno je kako osobe nedovoljne edukacije i nikakvog radnog iskustva odlucuju o bitnim projektima. Za informaciju A.Levericu:
-u Hr nema biotehnoloske firme ni R&D koji bi bio vrijedan spomena
-u Hr postoje samo dva el force mikroskopa -preduvijet da se ista radi u nano podrucju-oba na IR Bkskovic-nedovolj k i za IRB
-u Hr se nitko ne bavi fotonikom i nisam cuo za ideju da bi se netko time pokusao baviti.
A.Leveric nezna da EU financiranje nema smisla za nesto sto je originalno i komercijalno. EU financiranje moze imati smisla za razvoj iduce tehnologije na temelju vec obsoletne tehnologije ili za edukaciju znanstvenika. Treba puno maste i neznanja da bi se zamislilo kako ce u HR u navedenim industrijama iducih 10-20godina nastatk ista komercijalno primjenljivo. Pocevsi od toga sto nema novca za fjnanciranje takvih firmi i nema trzista za takve proizvode/usluge. Besmice…..

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close