Krapina je sedamnaesti po redu grad u kojem je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s institucijama u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova organiziralo informativno-edukativno događanje Regionalni dani EU fondova, s ciljem informiranja šire javnosti o mogućnostima financiranja iz fondova EU i jačanja regionalnoga razvoja te cjelokupnog društvenog i gospodarskog rasta Hrvatske.

Krapinsko-zagorska, od 14 kontinentalnih županija, nalazi se negdje u sredini što se tiče korištenja EU sredstava dok samo Krapina trenutačno provodi projekte u vrijednosti od 125 milijuna kuna. "Premda se u Krapini godinama govorilo o EU fondovima, trebalo je proći dogledno vrijeme da se nešto pokrene, uz probleme s manjkom radne snage i istovremeno velikom količinom posla. No, danas se možemo pohvaliti nizom projekata koji su financirani sredstvima EU fondova", rekao je Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapine.

"U nešto više od dvije godine došlo je do jačanja intenziteta objava natječaja. Krajem 2016. Hrvatska je bila na devet posto ugovorenosti, godinu dana kasnije na 35 posto, a prema rezultatima zaključno s prošlim mjesecom trenutačno smo na 64 posto ugovorenih sredstava. U Krapinsko-zagorskoj županiji ugovoreno je projekata u vrijednosti milijardu i tristo milijuna kuna", rekao je Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Hrvatska je tako, s obzirom na izdvajanje za članstvo u Europskoj uniji – u plusu, i to više od deset milijardi eura, a do 2023. godine on će biti još veći, naveo je državni tajnik. Održana je i zanimljiva panel diskusija na temu razvoja Grada Krapine u kojoj su predstavljeni brojni projekti, što pokazuje da Krapinsko-zagorska županija ima velik potencijal, i to u nekoliko sektora.

Visoki indeks razvijenosti
Niz je, dakle, projekata koji se trenutačno provode, od kojih je istaknuta Crna kraljica, značajni projekt u vrijednosti od tri milijuna kuna koji se odnosi na uređenje i obnovu Starog grada Krapina, uređenje parka skulptura Forma Prima u šumi Josipovac i izgradnju pješačkog mosta raspona 300 metara koji povezuje te lokacije. Naveden je i produžetak izgradnje Ulice Frana Galovića, izrada projektne dokumentacije za Šemničke vrtiće, produženi rad gradskog dječjeg vrtića za što su nedavno ostvarili sredstva, magistralni cjevovod od Žutnice prema Jesenju, Pučko otvoreno učilište s nekoliko projekata, Krakom Vodoopskrba sufinanciran kroz Program ruralnog razvoja te aktivnosti vezane uz gospodarenje otpadom i gospodarsku zonu.

Uz navedene projekte, Gregurović je spomenuo i probleme s kojima se suočavaju. "Veliki broj projekata išao je i od naših sredstava, što je za nas predstavljalo teret s obzirom na naše financijske kapacitete i udio financiranja", rekao je Gregurović i kao primjer naveo Športsko-rekreacijski centar u Podgori za koji im je odobreno 40 posto sufinanciranja dok je Grad morao izdvojiti 1,7 milijuna kuna. Iako postoji interes za mjere iz Programa ruralnog razvoja, Gregurović kaže da ih koči visoki indeks razvijenosti s obzirom na to da nisu potpomognuto brdsko-planinsko područje. "Bodove zbog indeksa razvijenosti izgubili smo kod prijave uređenja Centra za mlade, odnosno nezavršene dvorane uz Festivalsku. Nemamo dovoljno sredstava za pripremu projektne dokumentacije, stoga se nadamo da će Ministarstvo povećati sredstva koja izdvaja u okviru fonda za sufinanciranje EU projekata", rekao je gradonačelnik.

Razvoj svakako ne bi bio moguć bez EU fondova, rekla je Vlatka Mlakar, pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Krapinsko-zagorske županije. "Bilježimo pozitivan trend ugovaranja u posljednje dvije godine. Stopa ugovaranja 2018. na području naše županije bila je 42 posto viša u odnosu na godinu prije. Gledajući 2017. i 2018. godinu, vrijednost ugovorenih projekata je 1,3 milijarde kuna", navela je Mlakar. Više natječaja znači i veću potražnju na tržištu stoga, kaže Mlakar, dobivaju do 35 posto više cijene kod javne nabave, a dio iznad ugovorenog ide na teret provoditelja, odnosno korisnika programa.

Navela je i strateški projekt koji trenutačno provode i koji vrijedi 33 milijuna kuna – izgradnja Poslovno-tehnološkog inkubatora. Proveli su i brojne projekte iz područja obrazovanja i zdravstva te projekt energetske obnove devet škola, od kojih su tri priveli kraju. "Fokusirani smo na novo financijsko razdoblje, puno programiramo, imamo nekoliko strateških projekata – obnova bolnice u Krapinskim toplicama u vrijednosti od 150 milijuna kuna, zatim Znanstveno-edukacijski centar Zagorje koji vrijedi 120 milijuna kuna, Centar kompetentnosti u vrijednosti od 85 milijuna kuna. Važna je javna nabava jer u njoj leži uspjeh svakog EU projekta – pravila se moraju poštivati, prati se procedura, pravilnici te rješenja državne komisije za kontrolu postupaka. Zbog nijansa u uvjetima može se lako izgubiti mogućnost sufinanciranja", istaknula je Mlakar. 

Platforma Stories

Što se krije iza pojma „premium gost“ – i kako Hrvatska postaje destinacija za posebne doživljaje?

Inovativni projekt

Inovacija iz Hrvatske među top 3 u Europi!

Obrazovanje i zdravstvo
Cilj je i jačanje eko sustava, a nositelj licence je mreža Poslovnih anđela, platforma putem koje, kaže Mlakar, žele širiti suradnju startupova. Pučko otvoreno učilište Krapina poglavito se bavi kulturom i obrazovanjem odraslih, i to na nekoliko lokacija tijekom cijele godine.

"Uz pomoć EU sredstava Kino Krapina je digitalizirana i nudi više sadržaja svakog vikenda, a aktivna je i Galerija Grada Krapine u kojoj izlažu razni umjetnici i zainteresirani laici. Prošle smo godine ostvarili projekte u vrijednosti više od milijun kuna iz fondova EU, konkretno iz Europskog socijalnog fonda, uz potporu Ministarstva kulture pa je riječ o stopostotnom financiranju. Istaknula bih projekt za osobe starije od 55 koje su otkrile svoju kreativnu stranu uz besplatne sadržaje, s naglaskom na socijalnu komponentu. Naš je cilj da se u konačnici obogati cijela zajednica", istaknula je ravnateljica POU-a Grozdana Pavlović. Pri provedbi EU projekata važno je imati dobru komunikaciju s nadležnim agencijama, a često je presudno i angažirati kvalitetnog vanjskog stručnjaka, smatra Vesna Pleško, vlasnica trgovine OMP obrada metala. 

"Učili smo u hodu. Bez EU fondova nabava strojeva bila bi samo san sljedećih pet godina, bez obzira na kreditne linije banke i vlastita sredstva. Trenutačno u provedbi imamo četiri projekta među kojima su izgradnja fotonaponske elektrane i uspostava sustava upravljanja procesima kvalitete i okolišem. Kako smo povećali proizvodnju, sada imamo proizvode veće dodane vrijednosti. Uvjeti su bolji i za same djelatnike, od klimatiziranih i proširenih prostora do edukacije u radu s novim softverima", rekla je Pleško. 

Fondovi EU pokazali su se prijeko potrebnima i za Farmu pilića Škrlec, koja je nabavila jednu od trenutačno najmodernijih mehanizacija za farmu i kompletnu opremu. Farma vrijedi četiri milijuna kuna bez PDV-a, od čega je uloženo deset posto sredstava vlasnika dok je ostalih 90 iz fondova EU. "Smatram da treba i vrijedi probati. Naravno, morate uložiti vlastiti novac da biste se mogli prijaviti, no bez EU fondova i s obzirom na količinu pilića na našoj farmi, ne bismo to mogli sami financirati", zaključio je vlasnik farme Mario Škrlec. 

Kako se prijaviti i koje su mjere aktualne

Stručna predavanja i radionica
Stručni dio manifestacije obilježila su predavanja pod nazivom "EU fondovi kao mogućnost financiranja" u sklopu kojih je najprije Martina Jantol Županić iz Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije predstavila projekt Poduzetničko-tehnološkog inkubatora u Krapini.  Zatim je arhitekt Tomislav Vreš iz tvrtke Mikelić Vreš arhitekti d.o.o. predstavio jedan od značajnijih projekata – Crnu kraljicu. Aktualne i natječaje u najavi predstavila je Jelena Rajher iz Ministarstva gospodarstva, dok je o financijskim instrumentima za ruralni razvoj govorila Biljana Tintor Jerković iz HAMAG-BICRO-a. Regionalni dani EU fondova u Krapini završili su interaktivnom radionicom "Predstavljanje mjera ruralnog razvoja i postupak prijave na natječaj" pod vodstvom Zdravka Tušeka, pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede, te Darka Antonine, pročelnika podružnice Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe u Krapinsko-zagorskoj županiji. Predstavili su aktualne mjere, postupak prijave za mjere ruralnog razvoja te objasnili proces ispunjavanja projektne prijave putem AGRONET aplikacije, namijenjenoj za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi .