Prvi natječaj iz programa ruralnog razvoja zaključen je uz velik interes poljoprivrednih gospodarstava: u Agenciju za plaćanja u poljoprivredi stigla su 1073 zahtjeva teška više od 2,13 milijardi kuna, dok ukupno raspoloživa potpora za ovu fazu iznosi tek 640 milijuna kuna.

S obzirom na to da se do isteka natječajnog roka nije pouzdano znalo kakav će biti rasplet vezan uz rizik financiranja, budući da Bruxelles službeno nije potvrdio hrvatski ruralni program, broj zahtjeva je solidan. Struktura projekata otkriva, na žalost, da Hrvati i dalje u fokusu imaju moćnu i skupu mehanizaciju, a ne projekte koji jamče održivi razvoj nacionalnog agrara kroz jačanje konkurentnosti. Od 943 zahtjeva za ulaganja u modernizaciju gospodarstava više od 80 posto odnosi se na nabavu traktora i ostalih strojeva, a pojedinačna potpora ovdje može iznositi do tri milijuna eura.

Za ulaganja u zbrinjavanje stajskog gnojiva, gdje potpora može pokriti čak do 95 posto troškova (najviše milijun eura) dostavljeno je 57 zahtjeva, a ukupno traženi iznos potpore je 116 milijuna kuna. Samo 73 projekta su za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda uz traženu potporu gotovo 349 milijuna kuna. Kod tih ulaganja raspon potpore za pojedini projekt je od 10 tisuća do milijun eura.

Nedavna objava da je vlasnik osječkog Žita Marko Pipunić u ovom natječaju dao sedam zahtjeva na više od 300 milijuna kuna izazvala je buru među malim i srednje velikim gospodarstvima koja ustraju u tvrdnji da se kriterijima pogoduje velikim sustavima. Iz Ministarstva poljoprivrede pak tvrde kako svi koji su podnijeli prijavu "neće nužno i dobit potporu jer se provodi kompleksan sustav rangiranja s više kriterija, koji ne uzima u obzir samo veličinu gospodarstva ili poduzeća što je najčešća bojazan većine poljoprivrednika".