Nakon što je s lokalnim izborima završena “superizborna godina”, tijekom koje smo birali predsjednika, nacionalne i europske zastupnike te lokalne čelnike, pred nama je novo ključno razdoblje, ali ovaj put na području EU fondova.

Naravno da je svaka godina u kojoj je Hrvatska imala pristup EU fondovima bila bitna, ali 2025. je itekako specifična. Iako smo trenutačno bliže kraju nego početku višegodišnjeg financijskog okvira EU za razdoblje od 2021. do 2027., u Hrvatskoj će ovo biti prva “aktivna” godina u raspisivanju natječaja, što potvrđuje i Darko Liović, predsjednik Uprave IMPULS savjetovanja, jedne od naših najuspješnijih konzultantskih tvrtki za EU natječaje.

Prvi veliki natječaj
“Činjenica je da su EU fondovi zamašnjak razvoja hrvatskoga gospodarstva u više proteklih godina, tako da je svaki priljev sredstava iz EU ujedno i prilika da hrvatsko gospodarstvo postane konkurentnije. No, u proteklih nekoliko godina naglasak je bio na apsorpciji sredstava iz NPOO-a te Fonda solidarnosti putem kojih su se sanirale posljedice korona krize i potresa pa je administracija, a i sami korisnici, bila usmjerena na projekte iz tih financijskih omotnica, dok su sredstva iz VFO-a bila u drugom planu.

Kako vrijeme za korištenje tih sredstava istječe, ovo je godina u kojoj se doista nudi mnogo prilika za financiranje različitih projekata, a upravo će 2025. godina definirati koliko će Hrvatska biti uspješna ili neuspješna u povlačenju sredstava u toj financijskoj perspektivi”, ističe Liović, dodajući da nas u samo nekoliko idućih mjeseci očekuje niz bitnih natječaja.

Poduzetnici će sljedećih mjeseci morati dobro paziti jer će u relativno kratkom roku biti objavljeni natječaji za dizanje konkurentnosti – od poticanja ulaganja u istraživanje i razvoj do digitalizacije i internacionalizacije, naročito malih i srednjih poduzeća.

Koliko je to velika prilika, dovoljno govore brojke. U ovom višegodišnjem financijskom okviru Hrvatska raspolaže s 12,62 milijarde eura europskih sredstava. Do sada je raspisano poziva ukupne vrijednosti oko tri milijarde eura, što je oko 25 posto alokacije, a potpisani su ugovori za oko 1,6 milijardi eura. No, možda je važnije pogledati koliko je stvarno povučeno sredstava? Zbrojem odobrenih zahtjeva za nadoknadom sredstava do 6. ožujka 2025. hrvatski je proračun primio oko 323 milijuna eura iz nove omotnice, što je tek oko tri posto ukupne omotnice.

Dakle, novca bi trebalo biti. Pitanje je jedino – hoćemo li biti dovoljno brzi i uspješni u njegovu povlačenju? Prvi veliki natječaj koji slijedi, a koji bi trebao biti raspisan već do kraja svibnja ove godine, je “IRI S3 – Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”. Poduzetnicima vrlo privlačan, natječaj sufinancira trošak razvoja novih proizvoda i usluga, i to u svim fazama, od industrijskog istraživanja do eksperimentalnog razvoja i prvog finalnog proizvoda, pri čemu se financiraju troškovi plaća zaposlenih na razvoju, vanjske usluge razvoja, kupnja opreme za istraživanje i razvoj, testiranje proizvoda i sl.

Sporost administracije

Cijeli ciklus od početka pripreme projekta do potpisivanja ugovora ponekad traje i do godinu dana.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Prilika za inovatore
“Ovaj natječaj potiče suradnju između privatnih tvrtki i fakulteta, a maksimalni iznos potpore po projektu jet dva milijuna eura. Osim njega, uskoro će biti raspisan i natječaj za komercijalizaciju novih proizvoda za inovacije gdje je razvoj već završio te ide plasman na tržište, potom natječaj za rane faze istraživanja poznat pod nazivom “Proof of concept”, a vrlo brzo će biti objavljeni pozivi za odlazak na međunarodne sajmove te natječaji za digitalizaciju poslovnih procesa za MSP-ove izvan Zagreba. Ukratko, ovo je godina velikih prilika za sve tvrtke u Hrvatskoj da svoju konkurentnost pojačaju korištenjem bespovratnih sredstava iz EU fondova”, govori Darko Liović, predsjednik Uprave IMPULS savjetovanja.

Svi će se složiti da su stupanj informiranosti korisnika te educiranost o EU fondovima znatno ojačali, tako da prepreke povezane s nedostatkom informacija danas gotovo više i ne postoje. Vremena kada su se natječaji iz EU fondova najavljivali putem jumbo plakata su iza nas. Brojni su korisnici u prethodnom periodu koristili EU novac pa su i predrasude o kompleksnosti pripreme i provedbe EU projekata s vremenom razbijene. No, to ne znači da i dalje nema prepreka.

“Ono što i dalje ostaje kao osnovni problem jest sporost administracije, kako u fazi raspisivanja poziva, tako i u fazi ocjene kvalitete projektnih prijava. Korisnici svoj investicijski i razvojni ciklus u godinama kao što je 2025. prilagođavaju prilikama iz EU fondova pa u situacijama kada takvi javni pozivi kasne po nekoliko mjeseci, planovi korisnika se mijenjaju, a vrlo često, pogotovo ako je riječ o poduzetnicima, korisnici i odustaju od prijava na EU fondove.

Slična je stvar i s evaluacijama predanih projektnih prijedloga koje bi u pravilu trebale biti završene u 120 dana, ali i danas se događa da takve evaluacije kasne i po nekoliko mjeseci. Ponekad, cijeli ciklus od početka pripreme projekta za EU fondove do potpisivanja Ugovora o financiranju traje i do godinu dana, a u današnje vrijeme, kada se tržišne okolnosti i tehnologija ubrzano mijenjaju, tako dug period može biti vrlo otegotna okolnost”, opisuje Liović iskustvo stečeno dugogodišnjim bavljenjem EU natječajima.

Zadnji brzi vlak
Bilo bi dobro da takve prepreke ne obeshrabre poduzetnike i razuvjere ih od sudjelovanja na nadolazećim natječajima. Kao i u svakom poslu, dobra priprema je pola odrađenog zadatka pa se preporučuje potražiti pomoć iskusnih EU konzultanata, kako bi cijeli proces prošao što bezbolnije i uspješnije. Posebno je to važno jer bi se uskoro ponuda EU natječaja trebala poprilično smanjiti.

“Ako govorimo o intenzitetu i frekvenciji objave poziva te visini sredstava za financiranje projekata, onda se može reći da je ova godina veliko finale. Hrvatska je već dosegnula više od 75 posto prosjeka razvijenosti prosjeka EU, tako da će financijska omotnica za idući višegodišnji okvir za Hrvatsku, u svakom slučaju, biti znatno skromnija nego što je to bilo u prethodnim godinama.

To, naravno, ne znači da će sredstva iz EU fondova biti potpuno nedostupna, ali njihova će vrijednost biti značajno manja, a distribucija usmjerena isključivo prema nerazvijenih regijama”, upozorava Darko Liović, podcrtavši tako još jednom koliko je hrvatskim poduzetnicima bitna 2025. u nastojanju da kroz EU natječaje još više unaprijede svoje poslovanje i budu konkurentniji ne samo kod kuće, nego i na europskom tržištu.