Istraživački projekt SYSCID na kojem se sudjeluju hrvatski privatni znanstveni laboratorij Genos te Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu dobio je 14,4 milijuna eura potpore unutar programa Horizon 2020 pod pokroviteljstvom Europske unije.  

Cilj projekta je razvoj personaliziranih metoda za liječenje više upalnih bolesti poput bolesti crijeva, reumatoidnog artritisa te sistemskog lupusa, a ulazak hrvatskih "igrača" u ovo znanstveno društvo dokaz je da je i u Hrvatskoj moguće raditi znanost na vrhunskoj svjetskoj razini.

Elitno društvo
Mišljenje je to dr. sc. Gordana Lauca, osnivača kompanije i voditelja Genosova znanstvena tima, koji je za Poslovni dnevnik otkrio da je priprema projekta bila opsežna te da je za prijavu bila potrebna određena količina hrabrosti. "Mislili smo da su nam šanse male budući da smo znali da će biti odobrena samo dva takva projekta u Europi. Sada imamo priliku da u suradnji sa zaista najboljim svjetskim znanstvenicima napravimo veliki iskorak u liječenju upalnih bolesti od kojih pati 10 posto europskog stanovništva i koje predstavljaju veliki zdravstveni teret suvremenom društvu", poručio je Lauc.

Tako će u sklopu SYSCID-a uz Genosova znanja ključnu ulogu odigrati i revolucionarni alati koje je razvio istraživački tim profesorice i znanstvenice Vlatke Zoldoš na zagrebačkom PMF-u, a koje je ugledna znanstvena baza Web of Science svrstala u 0,1 posto najutjecajnijih znanstvenih radova u prošloj godini. "Suradnja s PMF-om bila je ključna za ovaj projekt, možda čak i odlučujuća da naš konzorcij dobije projekt s obzirom na to da su evaluatori posebice naveli naše analize glikana i epigenetičko reprogramiranje koje će provoditi PMF kao jaku stranu našeg konzorcija", dodao je Gordan Lauc. 

Redaju uspjehe
Ipak, Lauc kaže i da hrvatska medicina u ovom trenutku još ponešto zaostaje za globalnim trendovima, ali da razliku polako nadoknađujemo. "Hrvatska je danas dio Europske unije pa imamo prilike neke stvari raditi i na europskoj razini. Tako su se u Hrvatskoj razvili centri izvrsnosti u području personalizirane medicine, a okupili smo se u obliku Hrvatskog klastera personalizirane medicine koji upravo priprema nove velike projekte", napominje.

Valjda napomenuti i da je Genosu, uz SYSCID, u proteklih nekoliko godina odobreno desetak projekata te su njihova istraživanja financirana s više od pet milijuna eura bespovratno, uslijed čega je objavljen i velik broj znanstvenih radova, a Genos pozicioniran kao vodeća znanstvena institucija za visokoprotočnu analizu glikana u svijetu.  Također, rezultati projekta SYSCID otvorit će i perspektive za buduće generacije mladih europskih znanstvenika jer će predstavljati predložak za razvoj metoda personalizirane medicine i u drugim područjima, poručuju iz Genosa.