Po uzoru na menadžerske ugovore u HŽ Infrastrukturi, gdje postoje nagrade za menadžere ako ispune planove i kazne ako ne ispune (a među njima je i otkaz), i za EU projekte će se uvesti sistem bonusa i penala, najavljuje u razgovoru za Poslovni dnevnik zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova.

Što ćete raditi u Vladinoj radnoj skupini za EU fondove koju vodite? Trošenej novca iz EU fondova dosad je bilo sporo.
Cilj je ubrzati identificiranje kritičnih točaka i pronalaženje rješenja. Procedure upravljanja EU sredstvima doista jesu nešto kompliciranije u pretpristupnoj fazi nego kasnije, kada ćemo biti članica EU, što je dosad  i utjecalo na pripremu i provedbu projekata, no najveći problemi su bili oni koji prate sve investicije u Hrvatskoj – imovinsko-pravni odnosi, dobivanje dozvola… 

Uvijek se ponavlja isto.
Da, s time da su EU projekti bili ograničeni još i nedostatnim ljudskim kapacitetima, time da je dokumentacija bila na engleskom jeziku, činjenicom da je Delegacija EU provjeravala svaku fazu u pripremi natječaja i ugovaranja.

Bavit ćete se i imovinsko-pravnim  preprekama za pojedine EU projekte?
Da. Radit ćemo na strateškoj pripremi, ali i na praktičnoj provedbi velikih projekata javnih poduzeća, od željeznica do otpada.  Namjeravamo i poboljšati menadžment projekata. Pratit ćemo napredak u pripremi i provedbi projekata i jako ćemo promovirati jačanje vještina za to. Moguće je i da ćemo propisati neke standarde, da osobe koje vode projekte budu certificirane za to, a uvest ćemo i princip osobne odgovornosti. Za svaki projekt će biti poznato tko je odgovoran.

Kako će ih se kažnjavati?
Pa imate primjer u HŽ Infrastrukturi gdje su ugovori već izmijenjeni te postoje  nagrade za menadžere ako ispune planove i kazne ako ne ispune. Ako ne ispune minimalni broj ciljeva kazna je prekid radnog odnosa. I za EU projekte ćemo morati uvesti sistem bonusa i penala.

Najavili ste da u siječnju počinje road-show u 12 gradova. Kakav je plan, što ćete "prodavati"?
Cilj nam je u četiri-pet mjeseci obići 10 do 12 većih gradova i predstaviti investicijsku politiku Vlade u 2013. godini. Želja nam je da se približimo terenu, a za poduzetnike će to biti prilika da iz prve ruke čuju što sve donosi Zakon o poticanju ulaganja i prateća uredba, ali i da od njih čujemo što ih muči i kako doživljavaju investicijsku klimu u zemlji. Predstavit ćemo i mogućnosti koje donose EU fondovi, prvenstveno za javni sektor na lokalnoj razini, kroz prikaz strateških dokumenata i prioriteta za financiranje iz europskih fondova. Davat ćemo i savjete za pripremu projekata i zapravo ih usmjeravati, da se što bolje pripreme. 

No, u svibnju su lokalni izbori i doći će do promjena vlasti… Plaši li vas da će to omesti planove za projekte?
Za očekivati je da će to usporiti realizaciju planova, ali što je – tu je. Nakon izbora ćemo napraviti analizu i ako bude potrebno ići ćemo na još jedan krug obilaska terena. Važna nam je ta direktna komunikacija.

Koja je poruka poduzetnicima oko EU fondova? Gdje su tu prilike za njih?
Prilike su u realizaciji investicija. Dio troškova investicija financirat će se iz EU fondova, što znači da mogu računati na veće mogućnosti investiranja. Trebaju pratiti programe koji se tiču ljudskih resursa, što je prilika pogotovo za one koji tek kreću u posao jer će biti puno mogućnosti za treninge, različite oblike usavršavanja i jako je važno da budu o tome informirani. Mi ćemo te informacije objavljivati, ali na poduzetnicima  je da se s njima upoznaju. Važno je i da će prilike imati oni koji će se baviti istraživanjem i razvojem, te projektima za energetsku učinkovitost i zaštitu
okoliša.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ove je godine za takve europske potpore predviđeno oko 30 milijuna eura, što je dovoljno tek za desetak projekata. A što s ostalima?
Oni će dobiti priliku u 2014. godini. Ono što ćemo sada imati u 2013. su zapravo vrlo mali iznosi za poduzetnike i intencija je, s obzirom na kapacitetet u državnoj upravi za upravljanje tim sredstvima, da se ide na manji broj značajnijih projekata. Također i zato što  se pokazalo da veći projekti donose i veće efekte, dok su se kod mikroprojekata ti efekti rasplinuli. Naravno, važno je dobro strukturirati financijske instrumente. To ne znači da neće biti mikro-grantova, ali vrlo je važno kome se daju koliki poticaji. Za nekoga tko tek kreće s poslom 10.000 eura može biti puno, a za neki mali, ali već uhodani biznis, taj iznos ne mora ništa značiti.

Uglavnom se kod potpora za poduzetnike radi o velikim iznosima, do čak 7,5 milijuna eura. Ima li već interesenata među većim tvrtkama?
Da, to su veliki iznosi namijenjeni značajnijim projektima, a to je upravo i cilj, da se ide na projekte koji mogu potaknuti zapošljavanje. Ima puno upita iz tvrtki, pogotovo iz turističkog sektora, za modernizaciju smještajnih kapaciteta i izgradnju novih, što znači da neće biti problema s apsorpcijom sredstava.

Dio lokalnih projekata se priprema za strukturne fondove, njih 30-ak, kojima vaše Ministarstvo plaća konzultante. Koliko je novca u pitanju?
Lani je za bilo planirano 30 milijuna kuna, a ove godine 45 milijuna kuna, plus još 10 milijuna eura iz EU fondova, s time da ta europska sredstva najvjerojatnije nećemo do kraja iskoristiti ove godine. Odabrali smo 32 značajna projekta koji se uglavnom kreću u rasponu između 3 i 20 milijuna eura po projektu, sveukupno se radi o potencijalnim projektima vrijednim oko 600 milijuna eura. U pitanju su projekti turističke i poslovne infrastrukture koji mogu imati važan učinak na regionalni razvoj – od izgradnje tehnoloških parkova i centara znanja do turističkih projekata, od zdravstvenog do kulturnog turizma. Dajemo konzultantsku podršku za razradu sadržaja projekata, što u potpunosti financira Ministarstvo, te ukoliko projekt zadovolji kriterije, financiramo i  projektno-tehničku dokumentaciju do 85% svih troškova.  

U kojoj ste sada fazi?
Sklapamo ugovore za sufinanciranje projekto-tehničke dokumentacije. Konzultanti su za većinu odradili zadatak, snimili stanje i pomogli u boljem definiranju projekata.

Dobro uložen novac?
Da, odlično investiran novac i s tim modelom ćemo nastaviti. Pokazalo se, naime, u velikom broju slučajeva da su projekti ranije bili loše pripremani, od nerazrađene ideje do nepripremljenje dokumentacije. Konzultanti pomažu i s aspekta utvrđivanja ima li projekt sve preduvjete, primjerice riješene imovinsko-pravne odnose, prostorno plansku dokumentaciju i slično, do samog sadržaja projekta.

Je li koji od 32 projekta već otpao? Hoće li biti novih?
Još nije otpao niti jedan, a odluka će konačno biti donijeta krajem lipnja. Neki već jesu u žutoj zoni i moramo ih dodatno provjeriti zbog imovinsko-pravnih odnosa. Ovaj tjedan ćemo na našim web stranicama objaviti poziv za novi krug strateških projekata regionalnog razvoja, odnosno za prijavu projektnih ideja, koje ćemo po istom modelu evaluirati i pružiti im tehničku podršku. Očekujemo da će biti barem 50-ak novih ideja prijavljeno.

Koliko će od novca iz EU fondova otići na konzultantske usluge? Vidjela sam procjenu o 5% od ukupnog iznosa, koji je godišnje oko 1,1 mijardu eura.
Otprilike. To je trošak izrade projektno-tehničke dokumentacije koji uključuje i konzultantske usluge. Već se stvorio uhodani sistem da konzultanti pomažu u ispunjavanju aplikacija za EU fondove jer slijede metodologiju koja je mnogima komplicirana. No, i bez toga, potreba za konzultantima postoji. Razina konzultantskih usluga se sada i povećava. Nositelji projekata u Hrvatskoj pomalo izlaze iz faze kada trebaju pomoć da napišu prijavnicu – trebaju konzultante koji će napraviti stručnu studiju na kojoj se temelji projekt, one koji će im pomoći u razradi projektne ideje, koji će dati usporedbu sa sličnim projektima u drugim zemljama, koji su specijalisti za određene sektore.  

Koji bi sektori mogli povući najviše novca iz EU fondova?
Promet, zaštita okoliša, poljoprivreda, znanost i obrazovni sektor, lokalna i regionalna samouprava… ali i poduzetništvo koje je orijentirano proizvodno i na usluge, poput turizma. Poseban je naglasak i na istraživanju i razvoju.

Koji se efekt očekuje u odnosu na BDP? Koliko novca možemo povući?
Obično se razina iskorištenosti EU fondova kreće od 0,5 do 2% posto BDP-a, a prvih godina će se kretati na tim nižim razinama. Nadamo se da ćemo nakon toga doći na razinu da koristimo 70% dostupnog novca iz godišnje alokacije. 

Znači unatoč tome što će procedure za strukturne fondove biti jednostavnije, ne očekujete, barem ne u početku, da ćemo imati visok stupanj iskorištenosti.
Siguran sam da nećemo rezultatima zaostajati za onim što su postizale druge članice EU u prvim godinama. No,  radi se o jako velikom priljevu novca u usporedbi s pretpristupnim fondovima. Povećava se iznos sedam do osam puta, čak i do 10 puta ako se uključi poljoprivreda. Treba nam vremena da razvijemo kapacitete za korištenje tih fondova. U jednom trenutku imate 150 milijuna eura na raspolaganju, a u drugom već više od milijardu eura.

Što se očekuje od HBOR-a i EIB-a? Sufinanciranje EU projekata je značajno.
Da, moramo osigurati nacionalno učešće u projektima i zadatak je da se do kraja lipnja definira model kroz HBOR i EIB za razdoblje 2014. – 2020. godina. S EIB-om već imamo kreditnu liniju koja osigurava projekte u zaštiti okoliša, za vodoopskrbu i gospodarenje otpadom, tako da je i za 2013. to riješeno, a za kasnije to moramo dogovoriti.

A što je sa sufinanciranjem poduzetničkih projekata? 
HBOR već sada nudi programe kreditiranja projekata za sve IPA komponente s vrlo povoljnim uvjetima. Pored HBOR-a u financiranje EU projekata uključene su i komercijalne banke. Tako će i ostati nakon ulaska u Europsku uniju.

Uskoro kalendar natječaja za 2013.

Kad su mogući prvi natječaji iz strukturnih fondova? U Ministarstvu poduzetništva i obrta kažu da će za potpore poduzetnicima natječaj biti već u srpnju.
Neki će natječaji krenuti i prije srpnja jer ta mogućnost postoji. To će biti natječaji na hrvatskom jeziku i po pravilima hrvatskog Zakona o javnoj nabavi, ali prije toga moramo još donijeti niz pravila za različite aspekte korištenja EU fondova, za postupke selekcije projekata, ugovaranja itd. Vjerojatno će među prvima biti natječaji za projekte regionalne poslovne i turističke infrastrukture te za dodjelu bespovratnih sredstava poduzetnicima. Kroz Vladinu radnu skupinu za EU fondove koju vodim uskoro ćemo definirati kalendar natječaja za 2013. godinu čime ćemo olakšati korisnicima pripremanje prijava projekata.

Najave

16. siječnja
Europa za građane
Radionica za aplikante na program Europa za građane održava se u Informacijskom centru EU, Trg žrtava fašizma 6, u Zagrebu, u 9 sati.

23. siječnja
Ugovori o pružanju usluga
Radionica u sklopu Otvorenih vrata na temu Ugovori o pružanju usluga, održava se u Velikoj dvorani SAFU, Ulica grada Vukovara 284, u Zagrebu, u 9 sati.