Nove softverske tvrtke, takozvani startupi koji razvijaju softver za izvoz i koji su jedan od glavnih motora zapošljavanja mladih stručnjaka, za Ministarstvo poduzetništva i obrta nisu proizvodne tvrtke. Boris Martinez, voditelj službe za nove tehnologije i inovacije Ministarstva, u srijedu je na Microsoftovoj konferenciji Tehnologija i startupi rekao da će samo tvrtke koje se bave proizvodnjom i preradom biti najviše bodovane za sredstva iz programa Poduzetnički impuls. “Ovisno o broju bodova dodjeljivat će se predviđena sredstva, a tvrtke koje se bave proizvodnjom i preradom dobit će maksimalnih osam bodova, zatim slijede tvrtke koje se bave računalnim djelatnostima i razvojem softvera koje će dobiti šest bodova”, nabrajao je Martinez.
Širi kontekst
Na upit iz publike zašto je Ministarstvo odlučilo da razvoj softvera nije isto što i proizvodnja, Martinez nije ima odgovor. Naveo je tek da se Ministarstvo brinulo o širem kontekstu kad je odredilo sve kriterije ocjenjivanja pristiglih projekata. Program Poduzetnički impuls trenutno je najveći Vladin projekt poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva.Ministar Gordan Maras opisuje ga kao inicijativu vrijednu 376 milijuna kuna kojoj je cilj potaknuti konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, razvoj novih poduzetničkih inicijativa i unapređenje poduzetničke infrastrukture. Uz to, ovaj bi program trebao kreirati četiri tisuće novih radnih mjesta te očuvati barem tisuću radnih mjesta u idućih godinu do dvije. Prema podacima agencije IDC Adriatics, softverska industrija u Hrvatskoj u 2010. godini imala je prihod veći od 700 milijuna kuna od čega je 20 najvećih proizvođača softvera uprihodilo 681 milijun kuna. U taj izračun nije uključen novi val softverskih poduzetnika, najčešće u obliku startup tvrtki do pet zaposlenika, koji se bave izvozom poput članica Hrvatske udruge nezavisnih proizvođača softvera, a koji bilježe sve bolje rezultate. Proizvođači softvera u Hrvatskoj zapošljavaju 1342 radnika i godišnje u prosjeku povećaju broj radnika za čak 8,4 posto. Agencija IDC Adriatic tvrdi da je riječ o tvrtkama koje su među najotpornijima na krizu i imaju najveću bruto profitnu maržu u IT sektoru. Primjerice, od 20 najvećih domaćih softverskih tvrtki samo jedna u 2010. godini nije zabilježila neto dobit. Matija Kopić, suosnivač i direktor jednog od najuspješnijih hrvatskih softverskih startupova Farmerona, nije iznenađen propustima u programu Poduzetnički impuls.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Boris Martinez je odrastao na gruntu. Ako nema fizickog proizvoda (CD/disk ili nedaj boze downloadanja) to nije proizvodnja… Sve je to rezultat postavljanja stranackih bezveznjaka na odgovoren funkcije.
Uključite se u raspravu