Sve veće svjetske energetske potrebe vraćaju nuklearnu energiju na pozornicu. Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), prošle je godine diljem svijeta započeta gradnja 12 novih nuklearnih reaktora, najviše u posljednjih 25 godina.

U Europi je u pogonu 149 reaktora, a gradi se šest novih ukupne snage 5,9 GW. Po dva se grade u Bugarskoj i Slovačkoj te po jedan u Finskoj i Francuskoj. Europa zazire od nuklearne energije, posebno nakon Černobila, zbog čega je u mnogim državama na snazi moratorij na gradnju novih nuklearki. Inače, počeci nuklearne energetike u Europi započinju sredinom pedesetih godina. Dio od 19 nuklearki sagrađenih između 1956. i 1966. imale su primarno vojnu ulogu, odnosno korištene su kao postrojenja za obogaćivanje urana za vojni nuklearni program. Od 1969. do 1979. u rad je pušteno 37 nuklearki, ponajviše u Njemačkoj (10) i Francuskoj (5). “Zlatne godine” za europsku nuklearnu energetiku su osamdesete godine prošlog stoljeća. Tada su u rad puštene 62 elektrane, od toga samo u Francuskoj njih 22. Rast antinuklearnog raspoloženja u Europi jasno je vidljiv po svega deset nuklearki puštenih u rad od 1990. do 2007. godine.

1956.
U Francuskoj u rad puštena prva NE u Europi – NE Marcoule – reaktor Marcule G1

1964.
U V. Britaniji u rad puštena NE Calder Hall u kojoj se obogaćivao uran; podloga razvoja britanske nuklearne energije

1966.
U rad puštena prva NE u istočnom bloku koja se nalazila izvan Sovjetskog Saveza u Njemačkoj – NE Rheinsberg (DDR)

1980.
U Francuskoj pušten u rad peti najveći reaktor u svijetu (sastoji se od 6 blokova) – NE Gravelines

1983.
U Litvi zatvorena NE Ignalina; uvjet ulaska zemlje u Europsku uniju

2007.
U Rumunjskoj u rad puštena NE Cernavoda, posljednja NE puštena u rad u Europi

Projekt

Wellovar – projekt koji donosi snažan zamah kontinentalnom turizmu

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto