IGM Šljunčara Trstenik dužna je državi 600.000 kuna za povećanu koncesijsku naknadu koju je trebala platiti do 1. travnja. Ostala izdvajanja, koja su povećana prema novom Zakonu o rudarstvu, kompanija je podmirila kreditom. Predrag Mikulčić, direktor tvrtke, kaže da će ove godine prvi put poslovati s gubitkom, ne samo zbog novih uredbi i davanja, već i zbog upola manje prodaje šljunka.

Nerealna odluka
“Trenutačno bismo trebali imati barem 30% veću prodaju od sadašnje, koja je ionako smanjena, da bi se poslovalo pozitivno”, kaže Mikulčić. U sličnom položaju su i ostali proizvođači mineralnih sirovina, kamena, pijeska, ciglarske gline, sirovina za proizvodnju cementa…Zbog toga su iz Gospodarsko interesnog udruženja GIU Promins podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Uredbe o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina. Uredbe koje drastično povećavaju troškove poslovanja donesene su naglo i bez konzultacija s poduzetnicima te nisu u skladu s realnim stanjem na tržištu, tvrde u GIU Proimns. Gordan Šredl iz Udruženja tumači da je po starom zakonu svatko trebao plaćati koncesijsku naknadu 2,6% na izvađenu količinu mineralne sirovine, dok je to sada 7,5% ili 300% više. Služnost zemljišta plaćala se posebno 2% od ukupnog prihoda ostvarenog eksploatacijom na tom zemljištu. Po novom, Vlada je uvela uredbu o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina i za eksploataciju. Naknada za istraživanje je novi namet i tko ide u to mora platiti 1500 kuna po hektaru za prvu godinu, za drugu 2000 i 2500 kuna za treću.Uzme li se u obzir da kamenolom ima 50-ak hektara to je 75.000 kuna prve godine. Za šljunčaru koja pokriva recimo 150 hektara to je novih 900.000 kuna. Šredl nadalje tumači da je također uvedena naknada za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja koju je trebalo platiti do 31. ožujka.

Ilegalno vađenje
Prema njoj se zauzeta površina odobrenog polja, koja nije veća od 20 hektara, mora platiti 2000 kuna po hektaru godišnje, ako je između 20 i 50 hekatar onda 2500 kuna, a iznad 50 3000. Ima li šljunčara 150 hektara, to je 450.000 kuna u godini. Uz naknade, tvrtkama je i dalje ostala naknada za služnost za zemljište, kao i 2% na ukupan prihod ostvaren na tom zemljištu. Viši nameti, zaključuju, samo će povećati ilegalne eksploatacije.

Tretman

Nejednaki tereti
Kod eksploatacije kamena manja su opterećenja jer se on vadi po etažama u visinu, dok šljunčare plaćaju više zbog većih površina. Mikulčić kaže da za njihove šljunčare od 200 ha imaju 600.000 kuna novog nameta. Slično je i s poljima gipsa koje ima Knauf kraj Knina.