Hrvatski vinari nisu proteklog vikenda propustili jednu od svojih najznačajnijih manifestacija u godini, sajam Vinovitu, kao niti priliku da na poslovnom klubu rasprave i o tome kako brendirati Hrvatsku kao vinsku regiju. Đuro Horvat, predsjednik Udruženja vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori smatra kako je nužno što prije brendirati Hrvatsku kao zemlju kvalitetnih i raznorodnih vina pri čemu se izdvajaju regije Istra, Dalmacija i Podunavlje. Osvajanje novih tržišta, dodao je, treba biti složen proces, ali ipak ohrabruje činjenica da od 2009. godine raste izvoz uz sve povoljnije financijske efekte. Jedan od strateških ciljeva je za Horvata izjednačavanje uvoza i izvoza vina. Velika je prednost, kaže, što Hrvatska posjeduje autohtone sorte koje su naš veliki potencijal koji valja što bolje iskoristiti planskim brendiranjem.

Austrijski primjer
Christian Jaborek, direktor sektora za vino Saveznog ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo, okoliš i vodno gospodarstvo Austrije otkrio je kako njegova država u proizvodnji vina sudjeluje u svjetskoj proizvodnji s oko jedan posto. Nakon pristupanja Austrije u EU izvoz vina se povećao kao i financijski efekti koji i dalje rastu. U 1986. godini u Austriji je osnovana Agencija za marketing vina kao tvrtka koja danas ima godišnji proračun od oko osam milijuna eura. Upravo je ta Agencija napravila puno za promociju kvalitete i brendiranje. Primjerice, stvorene su oznake izvornosti, a vina se promoviraju uz pomoć poznatih osoba. Osim toga izrađen je katalog s više od 450 stranica uputa za izvoz u gotovo sve zemlje svijeta. Danas se u Austriji koja ima daleko lošije klimatske uvjete uzgaja 36 sorti grožđa, a puno malih vinogradara, njih čak oko 20.000 obrađuje više od 45.000 hektara vinograda. Uz sajam Vinovita, na Zagrebačkom velesajmu je krajem prošlog tjedna održano još nekoliko sajmova vezanih uz ugostiteljsku i turističku industriju. “Ovogodišnji sajmovi hrane, pića, vina i hotelsko-ugostiteljske opreme te turizma na Zagrebačkom velesajmu čine mi se siromašnim i nisu ništa bolji od prijašnjih”, izjavio je za Poslovni dnevnik Miroslav Folnegović, predsjednik Udruge hrvatskih restoratera. Svjetski sajmovi te vrste puno su maštovitiji i pokazuju bogatstvo u nacionalnim industrijama hrane i pića te prezentaciji turističkih destinacija.

Prezentacije i degustacije
Folnegović smatra da je na međunarodnim sajmovima CroTour, InGa, Vinovita i Hotel & Gastroteh trebalo biti puno više događanja, kreativnosti i maštovitosti. Dodaje kako je jedino zapazio dominaciju štanda Turističke zajednice Zagreba što i ne čudi s obzirom da je od ove godine uveden projekt “Grad-partner”. Sva četiri sajma okupila su 525 izlagača iz 28 zemalja koji su organizirali niz natjecanja i prezentacija i degustacija. Mirela Bartolec, direktorica Zagrebačkog velesajma, pak, smatra kako je upravo InGa, 3. međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija najznačajnija manifestacija ove vrste u regiji, dok je Vinovita, 16. međunarodni sajam vina i opreme za vinarstvo, okupila značajne vinare u regiji. Najuspješnijima su na Velesajmu dodijeljena odličja za kvalitetu. Međunarodna komisija dodijelila je pet velikih zlatnih medalja, zatim 52 zlatne medalje i 16 srebrnih diploma. Na Vinoviti je međunarodni ocjenjivački sud, prema pravilima Svjetske vinske organizacije, proglasio najbolja vina među 262 uzorka iz 7 zemalja. Nagrade su pripale Badelu 1862, Kutjevu, Valandovu iz Makedonije, malim vinarima… Primjerice, samo su vinari Krauthaker, Adžić i Mihalj, Markota, Galić, Jakobović, Sontaki, Tandara, Mijatović i Čamak okupljeni u udruzi Kutjevačkih vina dobili ukupno 5 zlata OIV-a, 5 srebra OIV-a te dvije zlatne, 18 srebrnih i 5 brončanih počasnih diploma Vinovite.

Priznanje

Korlatu opet nagrada
Zagrebački Badel 1862 je na Vinoviti predstavio nagrađena vina koja su dobila tri velike medalje. To su vina Korlat te vina vinarije Benkovac i Svirće. Vina Korlat s istoimenih novih nasada u blizini Benkovca doživjela su promociju prije tri mjeseca i već osvojila prvu međunarodnu nagradu. Riječ je o novim nasadima na površini od oko 103 hektara na osvojenim kamenim terenima krša gdje loze rastu iz šljunka koji čuva vlagu.