Šumski požari predstavljaju stalnu prijetnju ekološkom sustavu, infrastrukturi i ljudskim životima. U Europi svake godine izgori 10.000 kvadrata šumske površine, a Hrvatska spada u zemlje s velikim rizikom izbijanja šumskih požara. Priobalje, zaobalje i posebice otoci tijekom ljetne sezone izloženi su velikim rizicima od šumskih požara na poljoprivrednim i šumskim zemljištima, posebice onima koja su obrasla gustim i neprohodnim crnogoričnim šumama i makijom. Efikasna protupožarna zaštita šumskog područja temelji se na dobro organiziranoj motriteljsko-dojavnoj službi koja obuhvaća motrenje s motriteljskog mjesta radi bržeg uočavanja šumskog požara u nastajanju. Tijekom požarne sezone organiziraju se 24-satna motrenja, a motriteljsku službu organiziraju uglavnom Hrvatske šume.

Automatika
Noviji, tehnički napredniji postupak je zamjena ljudskog motritelja daljinski upravljanom videokamerom. Motritelj sada sjedi u motriteljskom centru i istovremeno nadzire nekoliko kamera. Kamere su najčešće opremljene kvalitetnim optičkim zumom velikog povećanja, pa u slučaju sumnjivih događanja motritelj može lako daljinskom videoprisutnošću provjeriti što se događa. Jedino u Istri postoji takav videonadzorni sustav. Najnapredniji sustav za motrenje je sustav koji automatski prepoznaje šumski požar u nastajanju na temelju otkrivanja dima danju, odnosno vatre noću. Sustav IPNAS – Integralni protupožarni nadzorni sustav, upravo je takav sustav. On se koristi najnaprednijim postupcima umjetne inteligencije kako bi efikasno i automatski otkrio šumski požar u nastajanju i odgovarajućim alarmom upozorio motritelja da se nešto sumnjivo događa. Motritelj pogleda sumnjivu sliku i donese konačnu odluku o tome je li riječ o lažnom ili stvarnom alarmu. Na taj način motritelj ne mora stalno gledati u ekrane, posao mu je znatno olakšan, koncentracija veća te može nadzirati još veće područje pokriveno s više motrilačkih jedinica. U svijetu postoji nekoliko ovakvih sličnih sustava razvijenih u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, SAD-u, Kanadi i Južnoj Africi. Sustav IPNAS je po svojim svojstvima potpuno usporediv s ovim sustavima, u nekim elementima ima i bolja svojstva, posebno u odnosu na nadziranje hrvatskog priobalja i otoka, a što je najvažnije, u potpunosti je razvijen u Hrvatskoj na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. “Nakon katastrofalne požarne sezone 2003. Splitsko-dalmatinska županija pokrenula je u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje izradu studije s detaljnom analizom postojećeg stanja na zaštiti od šumskih požara na području županije i prijedlogom novog holističkog pristupa koji sustavno obuhvaća i integrira sve aktivnosti vezane uz šumske požare, počevši od onih koje se događaju prije požara, za vrijeme i nakon požara”, kaže voditelj projekta profesor dr. sc. Darko Stipaničev. FESB je 2004. prijavio i dobio tehnologijski projekt vrijedan dva milijuna eura čiji je cilj bio razvoj sustava automatskog prepoznavanja šumskog požara uz postavljanje eksperimentalnih motrilačkih jedinica na području Splitsko-dalmatinske županije. Projekt je uspješno realiziran pa su u lipnju 2005. postavljene dvije eksperimentalne motrilačke jedinice: jedna na Marjanu u Splitu, a druga na Vidovoj gori na otoku Braču.

Struktura
Na temelju iskustava prikupljenih tijekom eksperimentalnog rada ovih motrilačkih jedinica osmišljena je konačna struktura sustava koji smo nazvali IPNAS – Interalni protupožarni nadzorni sustav. U lipnju je postavljena prva radna motrilačka jedinica u okviru Nacionalnog parka Paklenica na Velebitu. Izgradnja telemetrijskog i protupožarnog motrilačkog sustava Nacionalnog parka Paklenica bila je zahtjevna prije svega zato što se motrilačka jedinica nalazi na koti Crni vrh na 1100 m nadmorske visine pristupačnoj jedino planinarima i helikopteru. Vrijednost cijelog projekta je bila oko 1,5 milijuna kuna od čega je zbog izuzetno zahtjevne lokacije najveći dio otišao na izgradnju stupa i kućice (oko 1,15 milijuna kuna), a ostatak na video, komunikacijsku i računalnu opremu te programsku podršku. Motrilačka jedinica uključuje tri kamere, mini meteorološku stanicu i bežičnu komunikacijsku jedinicu. Na hotelu Alan postavljena je repetitorska komunikacijska jedinica, a u Upravi NP Paklenica formirano je nadzorno mjesto opremljeno grafičkim terminalima i odgovarajućom računalnom opremom. “IPNAS jedan od prvih komercijalnih sustava koji se u velikom dijelu temelji na tzv. agentskoj arhitekturi i znanstvenim spoznajama relativno mlade znanstvene discipline nazvane distribuirana ili raspodjeljna inteligencija. Želja nam je na fakultetu uz potporu relevantnih ministarstava i lokalne zajednice oformiti poseban Centar za integralni protupožarni nadzor koji bi okupljao ljude i znanja iz područja”, zaključuje Stipaničev.