Najveće iznenađenje visoka dobit Atlantske plovidbe, Atlantic se još treba uhodati s Drogom, ali do kraja godine očekuje pola milijardi kuna dobiti.

Zbog kupnje Droge Atlantic plaća 230 mil. kuna kamata
Atlantic grupa, u većinskom vlasništvu poduzetnika Emila Tedeschija, u prvom polugodištu ostvarila je 2,2 milijarde kuna prihoda od prodaje, uz neto dobit od 11,6 milijuna kuna. I dok su prihodi povećani za više od sto posto u odnosu na isto razdoblje lani, dobit je smanjena za 85 posto. Skok prihoda u odnosu na 2010. godinu rezultat je preuzimanja slovenske prehrambene industrije Droge Kolinske. Iako će tek ukupni godišnji rezultati dati potpunu “krvnu sliku” Atlantic grupe zajedno s Drogom Kolinskom, jer je u prvom tromjesečju ove godine kompanija prvi put nakon niza godina iskazala minus, može se reći da trendovi idu u pozitivnom smjeru. Prema aktualnim prognozama u Atlantic grupi do kraja godine očekuju prihode od prodaje od 4,65 milijardi kuna uz 527 milijuna kuna dobiti prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA). A o tome koliko stoji preuzimanje Droge Kolinske (transakcija teška 380 milijuna eura i u nju je uračunat i dug) govori i podatak o financijskim rashodima koje će 2011. godine Atlantic grupa platiti. Konkretno, troškovi kamata, što se ponajprije odnosi na financiranje akvizicije Droge Kolinske, iznose 230 milijuna kuna. “U nastavku godine te u 2012. fokus se stavlja na poboljšanje i optimizaciju procesa, razvoj tehnika upravljanja operativnim i financijskim rizicima te aktivni brend menadžment s glavnim ciljem ostvarenja sinergijskih potencijala i ispunjavanja postojećih financijskih obaveza”, komentirao je u izvješću Zagrebačkoj burzi polugodišnje rezultate Emil Tedeschi. Gotovo trećinu prihoda od prodaje Atlantic grupa ostvarila je na tržištu Hrvatske (630 milijuna kuna), Srbije (547,3 milijuna kuna), Slovenije (261,2 milijuna kuna) te BiH (185 milijuna kuna), dok se blizu 200 milijuna kuna odnosi na zapadnoeuropska tržišta itd.

Hrvatsko tržište bilježi pad od 3,3 posto u odnosu na prošlu godinu, a u izvješću se navodi i dalje “najnepovoljnija makroekonomska dinamika u odnosu na ostala Atlanticova tržišta, koja se očituje u anemičnoj domaćoj potrošnji i potrošačkom pesimizmu”. Inače, od ukupnih bruto prihoda od prodaje (2,97 milijardi kuna) čak 1,15 milijardi kuna je ostvareno u segmentu distribucije koja je pak bez utjecaja Droge Kolinske iznosila 564 milijuna kuna i bila šest posto niža u odnosu na lani. Droga Kolinska je u prvih šest mjeseci imala 1,072 milijarde kuna bruto prihoda od prodaje uz njihov rast od 2,3 posto. Ukupne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama kompanije za sada iznose dvije milijarde kuna. Korporativne obveznice Atlantica izdane 2006., koje dolaze na naplatu u prosincu ove godine, u kompaniji namjeravaju refinancirati. “Iako su se trendovi nešto poboljšali u odnosu na 2009. i 2010. godinu, korporativni sektor i dalje uvjete vidi nepovoljnima, posebice pokazatelje kretanja osobne potrošnje, realnoga raspoloživog dohotka, stope nezaposlenosti i realne trgovine na malo. Navedeno u tandemu s visokim rizikom volatilnosti cijena sirovina na globalnim sektorima to stvara dodatnu makroekonomsku nesigurnost za realni sektor ove godine”, navodi se u zaključku poslovnog izvješća Atlantic grupe.
(Danijela Jozić,VLM)

Zahvaljujući sporazumu s državom 3. maj u plusu 2,76 milijardi kuna
Zahvaljujući sporazumu s Ministarstvom gospodarstva o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na pomorskom dobru iz veljače, riječki 3. maj u prvih šest mjeseci bilježi iznimno visoku dobit. Na razini grupe dobit 3. maja prelazi 2,76 milijardi kuna. U istom lanjskom razdoblju grupacija je bilježila gubitak veći od 136 milijuna kuna. No ove godine u prvom polugodištu prihodi riječkoga brodograditeljskog diva s lanjskih 604 milijuna kuna popeli su se na 3,47 milijardi kuna, s tim da je 87 posto tog iznosa, odnosno 2,93 milijarde kuna, kako se navodi u financijskom izvješću koje je jučer objavljeno na Zagrebačkoj burzi, došlo na temelju navedenog sporazuma od države koja je preuzela kreditne obveze pokrivene državnim jamstvima kao naknadu za isknjiženu imovinu na pomorskom dobru. Rashodi su pak na razini grupacije bili iznad 706 milijuna kuna i smanjeni su u usporedbi s lanjskim iznosom, ali pad bilježe i poslovni prihodi od prodaje. Oni su lani u prvih šest mjeseci bili na razini 479 milijuna kuna, dok su ove godine iznosili 401,5 milijuna kuna. (Marija Brnić)

Atlantska plovidba poslovala s dobiti od 50 milijuna kuna
Dubrovačka brodarska i turistička grupa Atlanska plovidba je u šest ovogodišnjih mjeseci poslovala s 50 milijuna kuna neto dobiti. U odnosu na isto razdoblje lani dobit je upeterostručena unatoč 21,3 posto manjem ukupnom prihodu. Atlanska je uprihodila 343,6 milijuna kuna u odnosu na 436,8 milijuna u istom razdoblju lani. Od ukupnog iznosa na pomorstvo otpada 92 posto, a na hotele i agencije osam posto. Iz Atlanske plovidbe navode da su ostvareni rezultati bili očekivani, a kod brodarstva čak i malo bolji. To nije zbog pojačane aktivnosti njihove trgovačke flote, nego zbog prodaje dvaju brodova – Getaldića i Gundulića za ukupno 30.200 američkih dolara (160.000 kuna). Same brodske vozarine su na svjetskom tržištu i dalje u padu što donekle otežava poslovanje ove tvrtke. Dio prihoda koji se odnosi na turističku djelatnost je, kažu u Dubrovniku, bio očekivano u gubitku u prvom dijelu godine zbog sezonskoga karaktera poslovanja. Grupa Atlanska plovidba sastoji se od ukupno 14 ovisnih društva u Hrvatskoj, Monroviji, Bahamima te Maršalovim Otocima. Trenutno u njezinoj floti plovi 17 brodova ukupne nosivosti 722.000 bruto registarskih tona (DWT). Prevladavaju tzv. bulk carrieri, odnosno brodovi za prijevoz rasutog tereta, kojih ima 11, slijede brodovi za prijevoz teških tereta te brodovi za obalnu plovidbu. Atlanska ima u vlasništvu i u dva hotela, Grand Hotel Imperial te hotel Lapad. (Darko Bičak)

Ericsson NT smanjio prihode 5,4 posto
Nakon prošlogodišnjih minusa s otpisivanjem nenaplativih potraživanja u Kazahstanu Ericsson NT je ovogodišnje polugodište završio sa 37 milijuna kuna dobiti. U odnosu na isto razdoblje lani dobit je knjigovodstveno gotovo 200 posto veća, no unatoč tome ukupni prihodi su s ostvarenih 610 milijuna kuna ove godine 5,4 posto manji nego lani. Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikola Tesle, pojašnjava da je na ostvarene rezultate snažno utjecao trend smanjenih investicija operatera na svim tržištima u regiji. “Na pojedinim tržištima svjedoci smo nepovoljnih političkih i gospodarskih kretanja. U segmentu industrije i društva prisutan je trend rezanja budžeta i odgađanja investicija”, kaže Gordana Kovačević. Prihodi od prodaje u prvom su polugodištu smanjeni 4,2 posto, na 591 milijun kuna. Istodobno su knjižene narudžbe niže za 24 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje te iznose 536,1 milijun kuna. Pad prihoda i narudžbi uglavnom su posljedica nižeg volumena poslovanja na tržištima Zajednice neovisnih država, dok su poslovni rezultati na domaćem i Ericssonovu tržištu nešto viši od prošlogodišnjih. “Premda tržišta u regiji bilježe znatan porast prihoda od prodaje, razina knjiženih narudžbi u prvoj polovini ove godine niža je od prošlogodišnje zbog odgađanja investicija kupaca”, kaže Kovačević. U drugom tromjesečju ukupni prihodi Ericssona NT iznosili su 293,17 milijuna kuna, što je za 11,1 posto manje nego u 2010. Ukupni rashodi smanjeni su pak za 29 posto, na 288 milijuna kuna. Pritom je neto dobit Ericssona Nikole Tesle iznosila 5,04 milijuna kuna, dok je lani zbog otpisa zabilježen gubitak od 75 milijuna kuna. (Darko Bičak)

Ledu veći prihodi za 8 posto
Ledo je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario prihode od 554,6 milijuna kuna, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje povećanje od osam posto. Neto dobit ovog proizvođača sladoleda i smrznute hrane, koji posluje u sklopu koncerna Agrokor, iznosila je 66,8 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani povećanje od 14,5 posto. U komentaru Uprave Leda Zagrebačkoj burzi, koji potpisuje njezin predsjednik Tomislav Kitonić, ističe se da je “ostvaren porast poslovnih prihoda unatoč otežanim uvjetima privređivanja u okruženju” te je “nastavljen trend ušteda na troškovima”. Naplata potraživanja od kupaca odvijala se prema planovima, a omogućila je i podmirenje obveza prema dobavljačima koje su rezultirale kontinuiranom dobavom sirovina bitnih za nesmetano odvijanje poslovanja, navodi se u izvještaju. (Danijela Jozić,VLM)

Siemens zabilježio pad dobiti
Zagrebački Siemens izvijestio je da je prva tri tromjesečja svoje fiskalne godine završio sa 2,95 milijuna kuna neto dobiti, što je otprilike 15 milijuna manje nego u istom razdoblju prethodne fiskalne godine. Ukupni prihodi te kompanije smanjeni su u razdoblju od listopada prošle godine do kraja lipnja ove godine za 6 posto, na 596,42 milijuna kuna. Najveći udio u ukupnim prihodima imao je sektor Industrije, 36 posto. Slijedi Zdravstvena skrb u udjelom u prihodima od 24,1 posto te ICT poslovno područje 19,3 posto. Ukupni rashodi pak pali su u tome razdoblju 3,6 posto, na 593,47 milijuna. U prva tri tromjesečja fiskalne godine Siemens je ostvario nove narudžbe u vrijednosti od 745,9 milijuna kuna, navodi se, između ostaloga u financijskom izvješću te kompanije. (pd)

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

Metronet po EBITDA marži uz bok Hrvatskom telekomu
Metronet je po EBITDA marži dosegao Hrvatski telekom koji je poznat po tome da mu je taj pokazatelj profitabilnosti među najvišima u regiji. Alternativni operater, koji je Vipnetova najizglednija iduća meta za preuzimanje, tvrdi da je u drugom tromjesečju imao EBITDA maržu od 40 posto. HT svoje rezultate objavljuje u petak, ali prema podacima za prvo tromjesečje EBITDA marža mu je 40,5 posto. U Metronetu navode da su imali prihod od 38,9 milijuna kuna, što je 12,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je EBITDA porasla za 26,5 posto, na 19,1 milijun kuna. Unatoč rastu prihoda i operativnoj dobiti neto novčani tok Metroneta u drugom je tromjesečju pao na 78.000 kuna sa 670.000 tromjesečje prije. U kompaniji pojašnjavaju da je to zbog toga što su se odlučili na nove investicije. Dodaju da je ukupno u prvom polugodištu novčani tok narastao na 749.000 kuna s razine od minus 7,8 milijuna kuna koliko je iznosio godinu prije. Dennis Rukavina, član Uprave za financije Metroneta, kaže da se svim financijskim pokazateljima izdvajaju od ostalih alternativnih operatora. (Bernard Ivezić)

Pozitivno polugodište Hidroelektre niskogradnje
Hidroelektra niskogradnja ostvarila je u prvom polugodištu ove godine neto dobit od 978.000 kuna, što je 45 posto manje nego lani, objavila je ta tvrtka u financijskom izvještaju. Ukupni prihodi Hidroelektre niskogradnje u prvom polugodištu iznose 327,5 milijuna kuna i za 37 posto su veći nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno su ukupni rashodi povećani za 37,4 posto, na 326,2 milijuna kuna. U izvještaju se kaže da društvo nije u potpunosti uspjelo zaposliti svoje proizvodne kapacitete zbog smanjenja investicijskih ulaganja u projekte prometne infrastrukture u Hrvatskoj kao i usporavanja izvođenja radova po već sklopljenim ugovorima. To se odražava produljenjem rokovima naplate potraživanja, pogoršanom likvidnošću te otežanim financiranjem koji su obilježili poslovanje. Izravne posljedice otežanih uvjeta poslovanja vidljive su kroz otežano plaćanje dobavljačima i kooperantima te nizak iznos ostvarene neto dobiti. (pd)