Jurij Kosiuk (57), ukrajinski milijarder čije se bogatstvo procjenjuje na više od milijardu eura, u poslovnim je krugovima poznat kao “kralj piletine”. Osnivač je i većinski vlasnik MHP-a (Myronivsky Hliboproduct), jedne od najvećih agroindustrijskih kompanija u Europi koja tjedno zakolje više od osam milijuna pilića i obrađuje stotine tisuća hektara zemlje. Njegov ulazak na hrvatsko tržište nije bio izravan, već se dogodio tiho, 2019. godine, kada je njegova grupacija preuzela slovenskog diva Perutninu Ptuj, a time i njezinu hrvatsku tvrtku kćer, PP Pipo Čakovec. Ovim potezom Kosiuk je preko noći postao jedan od najutjecajnijih igrača u domaćem peradarstvu, no tek su njegovi kasniji planovi otkrili prave razmjere poslovnih ambicija koje su duboko uznemirile hrvatske poljoprivrednike i ekološke aktiviste.

NEMIRI U SVIJETU

Zelenskij vjeruje da je ‘Putin već započeo’ Treći svjetski rat

Dok se u javnosti često isticao luksuznim životnim stilom, koji uključuje i superjahtu vrijednu preko 150 milijuna eura, Kosiuk je u Hrvatskoj počeo provoditi konkretne investicijske projekte. Početkom 2024. godine započela je gradnja triju farmi pilića u okolici Ludbrega, investicija vrijedna oko 30 milijuna eura s ciljem godišnje proizvodnje od šest milijuna pilića. Uz to, najavljena je i gradnja tvornice mokre hrane za kućne ljubimce u blizini Zagreba, projekt vrijedan 40 milijuna eura koji bi trebao otvoriti 200 novih radnih mjesta do 2026. godine. Ovi potezi potvrđuju da njegova prisutnost nije samo simbolična, već predstavlja ozbiljan poslovni pothvat s ciljem jačanja pozicije na europskom tržištu.

Ipak, ono što je najviše uzburkalo duhove bio je Kosiukov planirani megaprojekt na potresom pogođenoj Banovini. Radilo se o monumentalnoj investiciji procijenjenoj na 350 do 500 milijuna eura, koja je trebala uključivati izgradnju više od 200 peradarnika, valionice, tvornice stočne hrane i klaonice te zaposliti oko 1.500 ljudi. Međutim, planovi o pretvaranju Siska, Petrinje i Sunje u peradarski centar regije naišli su na žestok otpor. Lokalno stanovništvo, zabrinuto zbog potencijalnog zagađenja okoliša, neugodnih mirisa i negativnog utjecaja na kvalitetu života, organiziralo je prosvjede, a projektu se usprotivila i lokalna politika, ističući da nije u skladu s prostornim planovima.

EU o Trumpu

Europska komisija SAD-u: ‘Držite se dogovorenog trgovinskog sporazuma, ovo nije pošteno i na obostranu korist’

Suočen s neočekivanim otporom, MHP je u travnju 2025. godine službeno objavio da stavlja projekt na čekanje, navodeći kako rezultati provedenih analiza “nisu ispunili očekivanja”. Novac i fokus preusmjereni su na daljnji razvoj Perutnine Ptuj u Sloveniji i širenje na druga tržišta, poput nedavnog preuzimanja španjolske tvrtke UVESA. Iako je Banovina privremeno odahnula, gorak okus ostaje, pogotovo jer se strahovi domaćih proizvođača nisu ticali samo ekologije, već i vlastitog opstanka na tržištu koje Kosiukova vertikalno integrirana proizvodnja, potpomognuta jeftinim ukrajinskim žitaricama, prijeti potpuno preoblikovati.

Poslovni model MHP-a, usavršen na prostranstvima Ukrajine, izaziva duboku zabrinutost među malim i srednjim poljoprivrednicima diljem Europe. U Ukrajini, kako svjedoče lokalni farmeri, širenje Kosiukova carstva često je značilo prisilnu prodaju ili iznajmljivanje zemlje, uništavanje konkurencije i stvaranje potpune ovisnosti o jednoj kompaniji koja kontrolira sve, od proizvodnje stočne hrane do vlastitih lanaca supermarketa. Upravo taj model, koji omogućuje masovnu proizvodnju i potencijalno dampinške cijene, predstavlja egzistencijalnu prijetnju za hrvatske peradare. Oni strahuju da se neće moći nositi s divom koji je, zahvaljujući ogromnim razmjerima i potpori europskih financijskih institucija, u stanju preplaviti tržište jeftinijim proizvodima, čime bi njihova obiteljska gospodarstva bila osuđena na propast.

DRAMATIČNA TRANSFORMACIJA

Može li euro preživjeti ‘digitalnu dolarizaciju’? To više nije teoretska prijetnja, već realnost koja kuca na vrata

Kritike na račun MHP-a nisu ograničene samo na ekonomske aspekte. Brojne organizacije za zaštitu okoliša, poput CEE Bankwatch Networka, godinama upozoravaju na razorne posljedice industrijskog modela poljoprivrede koji MHP provodi u Ukrajini. Mještani sela u regiji Vinnytsia žale se na zagađenje zraka, tla i vode, uništene ceste zbog neprestanog prometa teških kamiona te strah od odmazde ako javno progovore. Paradoksalno, golemo širenje MHP-a ne bi bilo moguće bez stotina milijuna eura zajmova koje su mu odobrile Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Europska investicijska banka (EIB), institucije čiji su dioničari i sve države članice EU. Postavlja se pitanje podržava li se novcem europskih poreznih obveznika model poljoprivrede koji uništava ruralne zajednice i okoliš, kako u Ukrajini tako i potencijalno unutar same Unije. Dok je megaprojekt na Banovini zaustavljen, Kosiukova prisutnost u Hrvatskoj raste, a s njom i bojazan da je bitka za opstanak malih proizvođača i očuvanje okoliša tek počela.