Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Uljara Čepin ove jeseni počinje s izgradnjom pogona za biodizel

Autor: Ivana Barišić
23. travanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Biodizel projekt vrijedan je 32,6 milijuna eura, a pothvat će biti realiziran uz zajam HPB-a i HBOR-a

Kako je već najavljeno, a potkraj prošloga tjedna još jedanput i službeno potvrđeno, IPK Tvornica ulja Čepin d.o.o. ove jeseni započet će s izgradnjom pogona za proizvodnju biodizela naslovljenog “Biodizel projekt”, vrijednog 32,6 milijuna eura. Čepinčani taj opsežni financijski pothvat planiraju realizirati pomoću zajma Hrvatske poštanske banke (HPB) u vrijednosti od 20 milijuna eura te Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) od 12,6 milijuna eura. Prvi razgovori s HPB-om već su obavljeni i ta je institucija pokazala spremnost za praćenje projekta, pa bi se sukladno s tim idućih dana trebao sastati Nadzorni odbor čepinske Uljare kako bi se donijele potrebne odluke za njegovu realizaciju. Novo postrojenje trebalo bi se izgraditi u roku od godinu i pol dana s kapacitetom od 60.000 tona biodizela godišnje u postojećem tvorničkom krugu, najavio je predsjednik Uprave čepinske Uljare Stjepan Komar u nazočnosti državnoga tajnika za poljoprivredu Dragana Kovačevića. Čitav projekt označio bi novi smjer u tržišnom pozicioniranju IPK Tvornice ulja Čepin d.o.o. kojoj do kraja ove godine, a nakon prošlogodišnjeg fuzioniranja s Jestivim uljem IPK Osijek 2000. d.o.o. te povećanjem temeljnoga kapitala predstoji ponovno preoblikovanje u dioničko društvo. “Biodizel projektom” osim biodizelskoga postrojenja obuhvaćena je i izgradnja kongregacijskog postrojenja za proizvodnju tehnološke pare i električne energije instalirane snage od 5,5 Mwh, industrijskog kolosijeka u dužini od 4,2 kilometara kojom bi se čepinska Uljara povezala sa željezničkom prugom na relaciji Đakovo – Osijek, ali i izgradnju cjelokupne potrebne infrastrukture unutar postojećeg tvorničkoga kruga.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Integracijom projekta proizvodni kapaciteti imat će silos za skladištenje 5000 tona pogače i 15.000 tona sjemena, prešaonicu koja će u 24 sata sprešati 500 tona suncokreta i 240 tona uljane repice. Istovremeno će se u jednom danu moći proizvesti 200 tona sirovog te 100 tona rafiniranoga biljnog ulja, a punionica će imati kapacitet od 6000 PET boca u satu. Kako se moglo čuti na prezentaciji, prema prvim procjenama isplativosti očekuje se da će novi pogon s integriranim postrojenjem za proizvodnju biodizela u Čepinu moći ostvariti dobit prije oporezivanja u visini od 6,2 milijuna eura i zaposliti oko 40 novih ljudi. Izgradnju biodizelskoga pogona u Čepinu podupire i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva jer smatra da se tvornica nalazi na konkuretnom tržištu na kojemu proizvodnja jestivoga ulja više ne može biti jedini smjer pa izlaze treba tražiti u alternativnim proizvodnjama. Prema navodima državnog tajnika Kovačevića, trenutni hrvatski kapaciteti za proizvodnju biogoriva iznose 28.000 tona godišnje od čega se 20.000 tona proizvodi u Ozlju i 8000 tona u Virovitici, a s dodatnih 35.000 tona koji se planiraju izgraditi na vukovarskom području to će biti nedostatno za 157.000 tona koliko bi Hrvatska trebala imati do 2010. godine. Zemlje članice EU, pak, do 2020. godine trebaju zamijeniti do 20 posto tradicionalnoga goriva iz mineralnih sirovina s biogorivom, a do 2010. to treba biti 5,75 posto.

Kako je već najavljeno, a potkraj prošloga tjedna još jedanput i službeno potvrđeno, IPK Tvornica ulja Čepin d.o.o. ove jeseni započet će s izgradnjom pogona za proizvodnju biodizela naslovljenog “Biodizel projekt”, vrijednog 32,6 milijuna eura. Čepinčani taj opsežni financijski pothvat planiraju realizirati pomoću zajma Hrvatske poštanske banke (HPB) u vrijednosti od 20 milijuna eura te Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) od 12,6 milijuna eura. Prvi razgovori s HPB-om već su obavljeni i ta je institucija pokazala spremnost za praćenje projekta, pa bi se sukladno s tim idućih dana trebao sastati Nadzorni odbor čepinske Uljare kako bi se donijele potrebne odluke za njegovu realizaciju. Novo postrojenje trebalo bi se izgraditi u roku od godinu i pol dana s kapacitetom od 60.000 tona biodizela godišnje u postojećem tvorničkom krugu, najavio je predsjednik Uprave čepinske Uljare Stjepan Komar u nazočnosti državnoga tajnika za poljoprivredu Dragana Kovačevića. Čitav projekt označio bi novi smjer u tržišnom pozicioniranju IPK Tvornice ulja Čepin d.o.o. kojoj do kraja ove godine, a nakon prošlogodišnjeg fuzioniranja s Jestivim uljem IPK Osijek 2000. d.o.o. te povećanjem temeljnoga kapitala predstoji ponovno preoblikovanje u dioničko društvo. “Biodizel projektom” osim biodizelskoga postrojenja obuhvaćena je i izgradnja kongregacijskog postrojenja za proizvodnju tehnološke pare i električne energije instalirane snage od 5,5 Mwh, industrijskog kolosijeka u dužini od 4,2 kilometara kojom bi se čepinska Uljara povezala sa željezničkom prugom na relaciji Đakovo – Osijek, ali i izgradnju cjelokupne potrebne infrastrukture unutar postojećeg tvorničkoga kruga.

Integracijom projekta proizvodni kapaciteti imat će silos za skladištenje 5000 tona pogače i 15.000 tona sjemena, prešaonicu koja će u 24 sata sprešati 500 tona suncokreta i 240 tona uljane repice. Istovremeno će se u jednom danu moći proizvesti 200 tona sirovog te 100 tona rafiniranoga biljnog ulja, a punionica će imati kapacitet od 6000 PET boca u satu. Kako se moglo čuti na prezentaciji, prema prvim procjenama isplativosti očekuje se da će novi pogon s integriranim postrojenjem za proizvodnju biodizela u Čepinu moći ostvariti dobit prije oporezivanja u visini od 6,2 milijuna eura i zaposliti oko 40 novih ljudi. Izgradnju biodizelskoga pogona u Čepinu podupire i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva jer smatra da se tvornica nalazi na konkuretnom tržištu na kojemu proizvodnja jestivoga ulja više ne može biti jedini smjer pa izlaze treba tražiti u alternativnim proizvodnjama. Prema navodima državnog tajnika Kovačevića, trenutni hrvatski kapaciteti za proizvodnju biogoriva iznose 28.000 tona godišnje od čega se 20.000 tona proizvodi u Ozlju i 8000 tona u Virovitici, a s dodatnih 35.000 tona koji se planiraju izgraditi na vukovarskom području to će biti nedostatno za 157.000 tona koliko bi Hrvatska trebala imati do 2010. godine. Zemlje članice EU, pak, do 2020. godine trebaju zamijeniti do 20 posto tradicionalnoga goriva iz mineralnih sirovina s biogorivom, a do 2010. to treba biti 5,75 posto.

Autor: Ivana Barišić
23. travanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close