Širenje na internet jedan je od glavnih smjerova razvoja prodaje domaćih trgovaca u ovoj godini. Siniša Cvjetković, izvršni direktor tvrtke Sistrum, koja proizvodi web trgovine i koja je poznatija pod brendom Moja-trgovina.net, kaže da bilježe dvostruko veće zanimanje za svoje usluge nego lani u ovo vrijeme. “Sve više trgovaca i u maloprodaji i u veleprodaji ide u smjeru razvoja internetskog poslovanja, a postojeći, koji već imaju svoja web rješenja, krenuli su u projekte redizajniranja i uvođenja novih funkcionalnosti na svoje web trgovine”, tvrdi Cvjetković. Moja-trgovina izradila je više od tridesetak velikih domaćih web trgovina. Cvjetković ističe da su tvrtke lani zbog krize bile orijentirane na uštede kako bi osigurale sredstva za preživljavanje, ali da su ove godine, unatoč produljenju krize, naglasak stavile na traženje novih prihodovnih kanala, pri čemu je internetska trgovina pri vrhu prioriteta.

Nerazvijene navike
Prema istraživanju agencije AC Nielsen, provedenom u prvom tromjesečju prošle godine i jednom od rijetkih koja su provedena u posljednje vrijeme, u Hrvatskoj na internetu nikad nije kupovalo milijun korisnika tog medija. AC Nielsen navodi da 40 posto domaćih surfera nikad nije kupovalo online te da ih 41 posto to i ne planira. Ipak direktorica hrvatskog AC-a Nielsen Lidija Tišljar, komentirajući istraživanje, naglašava da je slabo korištenje interneta za kupnju više odraz nerazvijenih navika nego krize u kojoj se nalazi maloprodaja. “U prodaji robe široke potrošnje vidimo da u posljednje tri godine nema pomaka u frekvenciji korištenja online kupnje. Tek četiri posto hrvatskih kupaca koji kupuju u modernim formatima kao što su hiper i supermarketi tek povremeno koristi internetsku trgovinu, a jedan posto je na taj način kupovalo kućanske potrepštine u posljednja četiri tjedna”, pojašnjava Tišljar. Dodaje da građani, kad kupuju preko interneta, to čine najčešće u trgovinama za koje nemaju alternativu, koje imaju samo elektroničku prodaju. U AC-u Nielsen su, naime, izračunali da četvrtina korisnika interneta u Hrvatskoj kupuje u web trgovinama koje imaju samo online prodaju, njih 14 posto to čini u trgovinama koje omogućuju izbor proizvoda iz različitih online trgovina, 12 posto od e-trgovina koje svoje proizvode prodaju također preko telefona ili kataloga, te devet posto od onih koje imaju i fizičke trgovine. Sugovornici iz branše ističu da je jedan od glavnih razloga takvom poretku to što su neke od najpopularnijih web trgovina strani servisi poput Amazona i eBaya.

Međutim, Cvjetković iz Moja-trgovina.neta smatra da kupce na internetu privlače takozvane dampinške trgovine. “Nažalost, poštene trgovine barem u današnjim okvirima ne mogu učiniti mnogo u prokazivanju ili sličnim oblicima borbe protiv takve nelojalne konkurencije, ali ono što mogu učiniti je prilagoditi se, odnosno unaprijediti svoju ponudu kako bi bila bolja od one koju nudi takva konkurencija”, kaže Cvjetković. Posebno u tom smislu izdvaja pružanje dodatnih usluga. “Nelojalan konkurent, koji je otvorio amatersku web trgovinu i upravlja njome iz svog stana, ne može ni na koji način ponuditi kvalitetnu uslugu koju može ponuditi npr. profesionalni igrač. To znači da trgovac perilicama rublja neće izgubiti klijenta ako svoj proizvod prodaje nešto skuplje pod uvjetom da ponudi kvalitetan servis i, primjerice, uslugu dostave i montiranja perilice jer može biti siguran da njegov nelojalni konkurent to nikada neće moći ponuditi”, naglašava Cvjetković.

Pozitivan natalitet
Postoje također izuzeci kojima prodaja snažno raste iako imaju razgranatu mrežu trgovina. Posebno se tako ističu Konzum i Mercator. Konzum je nedavno u Poslovnom dnevniku prvi put službeno objavio promet koji ostvaruje na svojoj internetskoj trgovini. U 2009. premašio je 30 milijuna kuna, a ako se u obzir uzme podatak da su u Konzumu tvrdili da im se taj segment poslovanja godišnje udvostruči, logično je zaključiti da je lani Konzum na svojoj web trgovini imao promet od oko deset milijuna eura. U Mercatoru, koji do sada nije objavljivao podatke o prihodu od web trgovine, naveli su da su u prvom polugodištu 2010. imali rast prometa od 11,6 posto, što je dvostruko više nego godinu prije. Robert Ravenšćak, voditelj Odbora za razvoj i promociju e-trgovine pri HGK i direktor zagrebačkog Allianz Directa New Europe, kaže da su trendovi u internetskoj trgovini vrlo obećavajući. “Ove godine možda prvi put možemo reći da bilježimo pozitivan natalitet među domaćim web trgovinama, odnosno veći se broj internetskih trgovina otvara nego što ih se gasi”, navodi Ravenšćak. Dodaje da ipak ne možemo biti zadovoljni sa stupnjem razvoja. “Dok smo nekad mogli reći da je ključan problem nedostatak infrastrukture za elektroničku trgovinu, danas je to nedostatna ponuda”, kaže Ravenšćak. Navodi da si jedan građanin Hrvatske na domaćem webu ne može kupiti sve što mu je potrebno da preživi jedan mjesec, a ako bi mu i pošlo za rukom da otkrije gdje to online može kupiti, onda te robe sigurno ne bi bilo na lageru ili bi se dogodio neki sličan problem. Štoviše, Ravenšćak je uvjeren da nitko u Hrvatskoj ne može preko interneta potrošiti 50 ili više posto svojega mjesečnog budžeta. Međutim, AC Nielsen je istražio da pet posto hrvatskih online kupaca preko tog medija potroši više od polovice mjesečnog budžeta, dok 64 posto domaćih online kupaca troši tek simboličan iznos.

Od 5000 do 200.000

Na tržištu je na desetke tvrtki koje nude rješenja za web trgovine, počevši od web studija preko proizvođača CMS rješenja pa do specijaliziranih tvrtki za internetsku trgovinu te hosting tvrtki koje ulaze u to poslovanje. Osim toga dodatnu im konkurenciju rade veće softverske tvrtke koje su razvile ERP module i slična kompleksna poslovna rješenja koja također imaju različite mogućnosti za online trgovanje. Siniša Cvjetković iz Moja-trgovina.neta, jednom od malobrojnih specijaliziranih proizvođača web trgovina, kaže da se cijene web trgovina kreću od 5000 do 200.000 kuna, pa i više. “Kupiti web trgovinu isto je kao i kupiti automobil. Prvo se morate odlučiti treba li vam fićo ili mercedes, a to nije samo zbog cijene, već i zbog mogućnosti koje na taj način dobivate”, kaže Cvjetković. Zaključuje da u virtualnom kao i u fizičkom svijetu trgovci traže da se njihove trgovine razlikuju od konkurencije, da naglašavaju kvalitete svog brenda i da po konceptu kupcima olakšavaju trgovinu.