U sljedećih 20 godina globalna energetika dobiva nove konture

Autor: Poslovni.hr , 26. studeni 2012. u 22:00
16 posto Kina će smanjit potrošnju energije do 2015.

Nakon nuklearne nesreće u Fukushimi mnoge zemlje nastoje smanjiti korištenje nuklearne energije među kojima čak i Francuska.

Prema nedavno objavljenoj publikaciji World Energy Outlook koju svake godine uređuje IEA (International Energy Agency) u idućih dvadeset godina dogodit će se veće promjene u globalnoj energetici. Zahvaljujući novootkrivenim izvorima nafte i plina Sjedinjene Američke Države će sve manje ovisiti o uvozu crnog zlata te bi do 2020. godine od Saudijske Arabije trebale preuzeti titulu najvećeg proizvođača nafte. Ostvare li se nove mjere smanjivanja potrošnje goriva u transportu, SAD bi mogao više izvoziti nego uvoziti naftu. Bliski istok, a posebice Irak, postat će glavni dobavljač nafte za Aziju, posebice Indiju i Kinu te ostale zemlje koje nisu članice OECD-a. Do 2035. Irak će činiti 45 posto rasta proizvodnje nafte i postati drugi najveći izvoznik nafte. Do 2020. potražnja za naftom porast će za 7 mlrd. barela dnevno, dok će ona u 2035. iznositi više od 99 mlrd. barela dnevno. To će u velikoj mjeri utjecati i na cijenu koja bi do tog razdoblja mogla dostići razinu od čak 215 dolara po barelu. Do kraja razmatranog razdoblja nekonvencionalni plin činit će polovicu od ukupne svjetske proizvodnje plina. U tome će se najviše isticati SAD i Kina, a plinom sve više ovisni Europa i Japan bit će u prilici da nabavljaju plin iz više dobavnih pravaca, što podrazumijeva i potrebu za izgradnjom sve većeg broja LNG terminala.

Eksploatacija ugljena
Iako je u posljednjih deset godina ugljen zadovoljio polovicu od rasta energetske potražnje na globalnoj razini, njegova daljnja eksploatacija će ovisiti o napretku tehnologija i razvoju sustava za hvatanje i skladištenje ugljikova dioksida. Ipak, do 2035. Kina i Indija postaju najveći potrošači ugljena, dok bi zbog strožih ekoloških kriterija u Europi i Japanu mogao biti marginaliziran, a u SAD-u i zbog jeftinog plina. Svjetska potražnja za električnom energijom raste gotovo dvaput brže od njezine ukupne proizvodnje. U sljedećih dvadeset godina od ukupno novoizgrađenih kapaciteta jedna trećina je potrebna da zamijeni dotrajale elektrane. Polovica od tih novih kapaciteta će koristiti obnovljive izvore energije premda će ugljen i dalje dominirati u proizvodnji električne energije i pogoniti nove elektrane, osobito one koje budu izgrađene na području Kine i Indije. Nakon nuklearne nesreće u Fukushimi mnoge zemlje nastoje smanjiti korištenje nuklearne energije, među kojima čak i Francuska, a u Kanadi i SAD-u nuklearne elektrane postaju sve manje konkurentne s obzirom na tamošnju nisku cijenu plina. Bez obzira što će se udio nuklearne energije postepeno smanjivati, nuklearne elektrane se zbog sve veće potražnje za električnom energijom nastavljaju graditi ponajprije u Indiji, Kini, Koreji i Rusiji. S druge strane mnoge zemlje koje planiraju ugasiti nuklearne elektrane i ne razvijati nove suočit će se sa sve većom ovisnošću o uvozu fosilnog goriva, sve višom cijenom električne energije i izazovom da ostvare zacrtane klimatske ciljeve.   Ubrzani rast obnovljivih izvora potaknut je sve nižim troškovima ulaganja, višim cijenama fosilnih goriva i ugljikova dioksida, ali prije svega zbog stalnih poticaja. Sa sadašnjih 88 mlrd. dolara na globalnoj razini ti će poticaji do 2035. narasti na 240 mlrd. dolara, pod pretpostavkom da su usklađeni sa sve nižim troškovima ulaganja kako bi se izbjeglo financijsko preopterećenje potrošača i državnog budžeta.

Potencijali ušteda
Energetsku učinkovitost, kao svojevrsni izvor energije, prepoznale su politike mnogih zemalja, ali potencijali ušteda u energiji nisu u dovoljnoj mjeri iskorišteni. No u posljednjih nekoliko godina zemlje s najvećom potrošnjom energije najavile su nove mjere za povećanje energetske učinkovitosti. Tako Kina cilja da do 2015. smanji potrošnju energije za 16 posto, a Europa za 20 posto do 2020. godine. Japan pak želi smanjiti potrošnju električne energije za 10 posto do 2030., a SAD je usvojio nove mjere za uštedu goriva u transportu. Najveće uštede u energiji će se ostvariti u industriji i transportu, a najmanje u proizvodnji električne energije i zgradarstvu. No koliko god poticajne mjere budu pomagale u povećanju energetske učinkovitosti, prema IEA-ovim prognozama dvije trećine tog potencijala ostat će neiskorištene do kraja razmatranog razdoblja.

Vedran Uran, predstavnik GreenMax Capital Advisors

Komentirajte prvi

New Report

Close