EN DE

U krizi se trgovci oslanjaju na svoje robne marke

Autor: Miho Dobrašin
23. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Udio privatnih robnih marki rastao je u svim analiziranim košaricama odnosno grupama proizvoda, s iznimkom košarice pića gdje je udio privatnih robnih marki ostao stabilan

Razvoj i rast određenih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj doveo je do uvođenja vlastitih robnih marki u svim vodećim maloprodajnim lancima i za razne kategorije proizvoda, a s obzirom na trenutnu krizu za očekivati je da će broj robnih marki, odnosno proizvoda koje uključuju rasti. Najznačajniji rast privatne robne marke bilježi se u 2007. godini što je dijelom i zbog ulaska Lidla na hrvatsko maloprodajno tržište. Prema podacima agencije za istraživanje tržišta GfK, potrošnja privatnih robnih marki u hrvatskim kućanstvima porasla je s 10,1 posto u razdoblju siječanj-listopad 2007. na 11,7 posto u periodu siječanj-listopad 2008. Udio privatnih robnih marki rastao je u svim analiziranim košaricama odnosno grupama proizvoda, s iznimkom košarice pića gdje je udio privatnih robnih marki ostao stabilan. Rast udjela privatnih robnih marki je prisutan najviše u košarici sa sredstvima za održavanje kućanstva i to sa 6,7 posto u periodu siječanj-listopad 2007. na 9,7 u istom periodu 2008. godine.Kada se trendovi promatraju po primanjima može se vidjeti da u nešto manjem broju od prosjeka kupuju privatne robne marke kućanstva s nižim primanjima nego kućanstva iz drugih prihodovnih skupina. Za očekivati je da će u ovoj, financijski najosjetljivijoj skupini, udio takvih kućanstava biti veći. Međutim, bez obzira što je njihov broj nešto niži od prosjeka u svim košaricama odnosno grupama proizvoda, njihova vrijednosna potrošnja viša je od prosjeka. Prednost niže cijene kod privatnih robnih marki dobro su prihvatili potrošači svih prihodovnih skupina.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kvaliteta i kvantiteta
Mercator na hrvatskom tržištu u ponudi ima više od 500 proizvoda trgovačke marke, no uključujući različite boje, mirise i okuse proizvoda njihov broj prelazi 1250 ili oko pet posto ukupnog asortimana. “Proizvodima trgovačke marke želimo kupcima ponuditi kvalitetne proizvode priznatih, hrvatskih i stranih proizvođača po povoljnijoj cijeni. Kvaliteta je izrazito važna te iz istog razloga biramo proizvođače koji pod vlastitim brandom nude kvalitetne i poznate proizvode, poput Kraša, Euro voće, Dona trgovina, Anamarija kava. Osim toga, kako kažu u Mercatoru, svi njihovi proizvodi trgovačke marke prolaze analize i testiranja za kvalitetu i kakvoću proizvoda i kupci ih prepoznaju kao kvalitetne proizvode što dokazuje stalni rast udjela prodaje proizvoda trgovačke marke u ukupnoj prodaji. ”Liniju proizvoda trgovačke marke Mercator konstantno proširujemo, a upravo smo na hrvatskom tržištu proširili ponudu sa suhomesnatim proizvodima (buncek, dimljena šunka) i svježim mliječnim programom (sirevi, jogurti, namazi)“, poručuju iz ovog trgovačkog lanca. ”Billa u svom asortimanu trenutno ima približno 250 artikala pod robnim markama Clever i Chef Menu, a zastupljeni su u svim robnim grupama. Taj broj ima stalnu tendenciju rasta prateći interes kupaca i situaciju na tržištu”, kažu u Billi. Njihovi artikli se, baš kao i Konzumovi K Plus artikli, proizvode i u Hrvatskoj i u inozemstvu, s time da se pri ugovaranju proizvodnje nekog novog proizvoda Billa uvijek prvo obraća hrvatskim proizvođačima te dogovaraju eventualnu suradnju.

Razvoj i rast određenih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj doveo je do uvođenja vlastitih robnih marki u svim vodećim maloprodajnim lancima i za razne kategorije proizvoda, a s obzirom na trenutnu krizu za očekivati je da će broj robnih marki, odnosno proizvoda koje uključuju rasti. Najznačajniji rast privatne robne marke bilježi se u 2007. godini što je dijelom i zbog ulaska Lidla na hrvatsko maloprodajno tržište. Prema podacima agencije za istraživanje tržišta GfK, potrošnja privatnih robnih marki u hrvatskim kućanstvima porasla je s 10,1 posto u razdoblju siječanj-listopad 2007. na 11,7 posto u periodu siječanj-listopad 2008. Udio privatnih robnih marki rastao je u svim analiziranim košaricama odnosno grupama proizvoda, s iznimkom košarice pića gdje je udio privatnih robnih marki ostao stabilan. Rast udjela privatnih robnih marki je prisutan najviše u košarici sa sredstvima za održavanje kućanstva i to sa 6,7 posto u periodu siječanj-listopad 2007. na 9,7 u istom periodu 2008. godine.Kada se trendovi promatraju po primanjima može se vidjeti da u nešto manjem broju od prosjeka kupuju privatne robne marke kućanstva s nižim primanjima nego kućanstva iz drugih prihodovnih skupina. Za očekivati je da će u ovoj, financijski najosjetljivijoj skupini, udio takvih kućanstava biti veći. Međutim, bez obzira što je njihov broj nešto niži od prosjeka u svim košaricama odnosno grupama proizvoda, njihova vrijednosna potrošnja viša je od prosjeka. Prednost niže cijene kod privatnih robnih marki dobro su prihvatili potrošači svih prihodovnih skupina.

Kvaliteta i kvantiteta
Mercator na hrvatskom tržištu u ponudi ima više od 500 proizvoda trgovačke marke, no uključujući različite boje, mirise i okuse proizvoda njihov broj prelazi 1250 ili oko pet posto ukupnog asortimana. “Proizvodima trgovačke marke želimo kupcima ponuditi kvalitetne proizvode priznatih, hrvatskih i stranih proizvođača po povoljnijoj cijeni. Kvaliteta je izrazito važna te iz istog razloga biramo proizvođače koji pod vlastitim brandom nude kvalitetne i poznate proizvode, poput Kraša, Euro voće, Dona trgovina, Anamarija kava. Osim toga, kako kažu u Mercatoru, svi njihovi proizvodi trgovačke marke prolaze analize i testiranja za kvalitetu i kakvoću proizvoda i kupci ih prepoznaju kao kvalitetne proizvode što dokazuje stalni rast udjela prodaje proizvoda trgovačke marke u ukupnoj prodaji. ”Liniju proizvoda trgovačke marke Mercator konstantno proširujemo, a upravo smo na hrvatskom tržištu proširili ponudu sa suhomesnatim proizvodima (buncek, dimljena šunka) i svježim mliječnim programom (sirevi, jogurti, namazi)“, poručuju iz ovog trgovačkog lanca. ”Billa u svom asortimanu trenutno ima približno 250 artikala pod robnim markama Clever i Chef Menu, a zastupljeni su u svim robnim grupama. Taj broj ima stalnu tendenciju rasta prateći interes kupaca i situaciju na tržištu”, kažu u Billi. Njihovi artikli se, baš kao i Konzumovi K Plus artikli, proizvode i u Hrvatskoj i u inozemstvu, s time da se pri ugovaranju proizvodnje nekog novog proizvoda Billa uvijek prvo obraća hrvatskim proizvođačima te dogovaraju eventualnu suradnju.

Diskontne cijene
“Sparov asortiman privatnih robnih marki obuhvaća oko 500 artikala. Posebno izdvajamo vlastitu liniju proizvoda ”S-Budget“ po diskontnim cijenama koju je Spar razvio još u studenom 2008. godine kao odgovor na promjene potrošačkih navika i potrebe kupaca za većom kontrolom nad ukupnom potrošnjom. Riječ je o gotovo 100 prehrambenih proizvoda te proizvoda za kućanstvo od kojih su čak 80 posto domaći, hrvatski proizvodi”, poručuju iz Uprave Spar Hrvatska. Prema riječima vodećih ljudi, ta je robna marka osmišljena po principu najniže cijene, a asortiman obuhvaća temeljne prehrambene proizvode ali i voća i povrća te sredstava za kućanstvo. “Asortiman se stalno nadopunjava novim artiklima. ”S-Budget“ proizvodi uglavnom dolaze u većim pakiranjima i odlično se prodaju u svim Interspar hipermarketima u Hrvatskoj”, navede iz Spara. “Najveći dio asortimana proizvodi se izvan Hrvatske, budući da je većina robnih marki Lidla europskog podrijetla. Naš cjelokupni koncept bazira se na asortimanu vlastitih robnih marki”, kažu u tom lancu.

Planovi

Konsolidacija tržišta
U Gfk napominju da je rast udjela privatnih robnih marki na hrvatskom tržištu jedna od posljedica rastuće konsolidacije i koncentracije tržišta.

Rast u Slavoniji
Slavonija ima najveći rast privatnih robnih marki po svim košaricama u usporedbi s ostalim regijama.

Udio u prehrani
U Slavoniji je udio prehrambenih proizvoda porastao sa 13,9 posto u periodu siječanj-listopad 2007. na 17,7 posto u istom razdoblju 2008., pokazuju rezultati Gfk-ova istraživanja.

Autor: Miho Dobrašin
23. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close