Najvrjedniju infrastrukturnu investiciju koja Hrvatsku čeka u skoroj budućnosti Vlada nema namjeru financirati iz državnog proračuna.

Za razliku od dosad ustaljene prakse koja je pratila izgradnju autoceste, projekt nizinske pruge od Rijeke do mađarske granice, ponudit će se tržištu. Gradnja i modernizacija tzv. nizinske pruge koja spaja Rijeku, Karlovac, Zagreb, Koprivnicu i Botovo na mađarskoj granici, predstavljen je kao najveći projekt u okviru Kataloga gotovih projekata, kojeg je izradila Agencija za promociju izvoza i ulaganja (APIU), a koji je stranim ulagačima predstavljen u okviru upravo održane Godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj u Zagrebu. Potencijalnim investitorima s kojima se na tu temu već razgovara, otvorene su različite mogućnosti sudjelovanja u projektu, od osnivanja zajedničkog društva za vođenje investicije do klasične greenfield investicije ili pak mješovitih oblika ulaganja, za kojeg bi ne uključujući i planirani spoj prema otoku Krku, trebali osigurati ukupno 3,65 milijardi eura.

Privlačenje Kineza
S obzirom na visoku vrijednost investicije nije neobično što su u njezinu promidžbu osim Agencije za promociju izvoza i ulaganja uključeni i njezini najviši državni dužnosnici. Tako je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović već lobirao u Šangaju pri susretu s kineskim potpredsjednikom Xi Jinpingom za uključivanje kineskih ulagača u izgradnju te nizinske pruge koja Srednju Europu spaja s Lukom Rijeka. Zasad u Katalogu, koji je prema najavi ravnatelja APIU Sanija Ljubunčića, zamišljen kao “živi ekran”, čiji će se sadržaj mijenjati i nadopunjavati, nema ponude ulaganja u luke, za koje je u posljednje vrijeme iskazivan velik interes.

HEP-ovi projekti
Očekivano, osim u infrastrukturu u kojoj je jasno da Vlada neće samostalno graditi niti godinama najavljivani plovni kanal Dunav-Sava, koji će zahtijevati ulaganja od gotovo jedne milijarde eura, najveći projekti koji čekaju ulagače ostaju u energetici. U Katalogu se tako našao gotovo cjelokupan popis strateških projekata HEP-a kojega je nedavno utvrdila Vlada. Riječ je o tri samostalne hidroelektrane (kraj Cavtata, Rijeke Dubrovačke i u Kosinju u Lici), plus još četiri koje bi se u potezu od Podsuseda, preko Prečkoga i Zagreba do Drenja gradili na Savi, a tu su još i višenamjenske elektrane Molve 1 i 2 na rijeci Dravi. Uz njih, strateškog partnera HEP traži i za svoj trenutačno najvrjedniji ulagački zahvat termoelektranu Plomin 3, za koju je već ishodio svu potrebnu dokumentaciju.Tako će se, ne računajući obnovu vrelovoda i niza toplinskih sustava, uz pomoć inozemnih investitora pokušati financirati gradnja kapitalnih energetskih objekata vrijednih više od 3,1 milijarde eura. Desetak županija, pak, uz pomoć APIU-ovog Kataloga traže strateške partnere za gradnju regionalnih centara za gospodarenje otpadom, što se dosad uglavnom financiralo iz proračuna ili se pokušavalo do sredstava dolaziti putem fondova EU. Iz Kataloga je izvijesno da nije riječ o sitnim investicijama, a ovisno o lokaciji traži se od 20-ak milijuna eura kao što je primjerice slučaj s Virovitičko-podravskom županijom do 73,8 milijuna eura koliko je za izgradnju takvog centra potrebno za zajedničko regionalno skladište otpada na području Koprivnice, a kojim će se koristiti tri zapadno-hrvatske županije.Županije kroz Katalog traže i ulagače za projekte poduzetničkih zona na svojim područjima, upoznajući ih s osnovnim uvjetima i postojećom infrastrukturom na područjima koja im se nude.

Kako su po prvi puta svi na jednome mjestu, potencijalni investitori imaju mogućnost steći sliku odnosno uspoređivati prednosti pojedinih područja i iz podataka o dostupnosti osnovne infrastrukture, radne snage, prosječnim plaćama i davanjima na pojedinom prostoru. Jedan od najtanjih dijelova Kataloga nažalost su ponuda industrijskih i poljoprivrednih projekata. Svega devet tvrtki iz tog područja smatra da im država može pomoći da putem organizirane promocije dođu do kvalitetnih partnera za svoj biznis. Pri tom čak i ne traže puno. Tako primjerice, tvrtka Vrelo iz Belog Manastira, koja je specijalizirana za proizvodnju prirodnih sokova, traži partnera s mogućnošću ulaganja 2,4 milijuna eura u temeljni kapital tvrtke, zahvaljujući kojem bi povećali proizvodnju i dosegnuli razinu od 2 milijuna litara godišnje. Mala mliječna farma AS Prior iz Omišlja, pak, zainteresirana je za strateškog partnera kako bi poslovanje povećala ne samo u proizvodnji, nego i poboljšanju ponude u koju bi uključili i ruralni turizam. Proizvođač kućnog tekstila Molton iz Osijeka trebao bi financijskog partnera koji bi osigurao dva milijuna eura za povećanje proizvodnje čime bi povećao izvoz na tržištima EU.

ACI i golf
Slične planove ima i tvornica aluminija Ivanal iz Lozovca kraj Šibenika, koja partnera traži s ciljem povećanja kapaciteta za automobilsku suradnju. Tvrtka Vebecot iz Ploča zainteresirana je za strateškog partnera za razvoj uzgoja ribe, a ludbreška tvrtka Oprema i uređaji za unapređenje poslovanja s opremom za ugostiteljstvo traži strateškog parntera koji bi osigurao 10 milijuna eura. Među tvrtkama zainteresiranima za svježi kapital je i vinkovačka drvna industrija Spačva, koja je iskazala interes za joint venture ili druge oblike suradnje na ulaganjima u skromnoj vrijednosti od jednog milijuna eura za nabavu opreme. Ako ne uspije osigurati novac, drvna industrija DIN Novoselec iz Zagrebačke županije, spremna je pak i na potpunu prodaju tvrtke. Iako se najviše očekivalo što će donijeti ponuda u turističkom sektoru, u tom su dijelu ciljevi možda i najnejasniji. Tako je primjerice u Katalog uvrštena tvrtka ACI, inače jedna od tvrtki od strateškog značenja za državu, no osim formalne osobne iskaznice u kojoj su nabrojani podaci o broju luka iz njezina sastava i povijest razvoja tvrtke, ne navodi se nijedan konkretan podatak o planu, projektu ili iznosu ulaganja u ACI. U posljednje vrijeme ACI se spominjalo i u kontekstu tvrtki za koje će država u okviru vladinog programa za oporavak gospodarstva ići s modelom inicijalne javne ponude, no u Katalogu nema naznaka ni da bi se to moglo dogoditi. Glavninu turističkih projekata koje Hrvatska nudi stranim ulagačima, pak, predstavljaju neprivatizirani hotelski kompleksi, poput hotela Modre Špilje, HTP-a Korčula, hotela Podgora i Živogošće, crikveničkog Jadrana i rapskog Imperiala, dok se projekti iz Cluba Adriatic, u kojem su obuhvaćeni nekadašnji vojni hotelski kompleksi, nude odvojeno. Štoviše, premda je riječ o posve zapuštenim i derutnim objektima, iza kojih se i u samom katalogu ističe da se ne koriste nekoliko godina, pojedini kompleksi poput Kupara nude kao “Holiday Resort”. Ukupno gledajući, najslabija je ponuda Kataloga upravo u segmentu ulaganja u turizam.

Manjak podataka
Tako se za neke projekte izvan onih koje nudi HFP teško može zaključiti što se za pojedini projekt zapravo očekuje, poput primjerice projekta First Bay Resort u Primoštenu ili Golf Parka Dubrovnik. Niti jedan od tih projekata nema naznaku očekuje li se strateški partner ili koliko je novca potrebno za zaživljavanje projekta, u kojoj je fazi ishođenje dozvola, pa je to očito slaba točka oko koje će zainteresirani ulagači morati tek zatražiti podatke od nadležnih.

Top 5 projekata

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

dugoročni rast

Brža logistika znači do 20 % bržu isporuku i veću lojalnost kupaca

1. Željeznička pruga Rijeka – Botovo
Projekt gradnje pruge na području koridora 5b vrijedan je 3,65 milijardi eura, a mogući su različiti oblici partnerstva, od joint venturea do greenfield ulaganja.

2. Višenamjenski kanal Dunav – Sava
Vrijednost projekta je 950 milijuna eura, a nudi se mogućnost različitih oblika ulaska privatnog kapitala od joint venturea do strateškog parnterstva.

3. Hidroelektrane na Savi kod Zagreba
Gradnja četiri hidroelektrane na Savi je energetsko-vodoprivrednih projekt za kojeg HEP traži kredit u visini 800 milijuna eura.

4. Plomin 3
Za projekt termoelektrane Plomin 3 HEP je kao nositelj već pripremio svu dokumentaciju, a potrebno je ulaganje od 800 milijuna eura.

5. Zračna Luka Zagreb
Država, Zagreb i Velika Gorica za novi terminal vrijedan 302 milijuna eura nude različite opcije, od privatizacije do koncesije.

Novi ‘zeppelini’

15 milijuna eura za ‘oko na nebu’’
Zračni brod ili “oko na nebu”, kako svoju inovaciju nazivaju idejni tvorci autonomne stratosferske platforme koja bi mogla zamijeniti satelite i avione u primanju podataka, već na prvi pogled u Katalogu odskače od ostalih ponuđenih projekata. Zagrebačka tvrtka Hipersfera, koju je u prvoj fazi razvoja tog projekta uglavnom pratila država, preko svog fonda BICRO sada traži investitora za drugu fazu razvoja u kojoj je cilj završiti razvoj proizvoda i izaći s njim na tržište. Krug korisnika bi prema procjeni tvrtke trebao biti prilično širok – “oko na nebu” ima mogućnost stalnog monitoringa pojedinih točaka na zemlji, pa bi se tako mogao koristiti za potrebe IT industrije, nekretnina, šumarstva, kontrole požara, prometa, kontrole granica, ali i u industriji nafte i plina, širokopojasnom internetu i elektroničkim medijima. Da bi projekt bio operativan i komercijaliziran, potrebna su dodatna ulaganja u visini od oko 15 milijuna eura.

Tehničke značajke
Nepravilna kugla mase jedne tone “operirala” bi u stratosferi na visini do 21 kilometra, a upravljala bi autonomno, uz pomoć električnog motora jačine četiri puta 20 kW, a na sebi će nositi mjerne instrumente.

Projekti u nekretninama

Trgovački centri i garaže
Iz sfere koja je bila posebice propulzivna proteklih godina – gradnje shopping centara i poslovnih tornjeva, u Katalog su ušla dva projekta koje dosadašnji vlasnici očito žele prodati. Riječ je o shopping centru Metropolis, na zagrebačkom Jankomiru, te splitskom Spalato Business Tower planiranog na području splitskog naselja Blatine, blizu Vukovarske ulice. Ulagači se traže i za manje projekte, primjerice Grad Rijeka traži partnera za autobusni terminal na Žabici i za javnu garažu.