Stočarstvo je ‘vrhnje’ sveukupne poljoprivredne proizvodnje, a Hrvatska kod uzgoja goveda (i mliječnih i mesnih) u 18 godina nije dostigla stado koje je imala prije Domovinskog rata.

U stajalištima za pristupne pregovore s Europskom unijom Bruxelles se izvijestilo da je 1990. u nacionalnom fondu bilo 469,7 tisuća muznih krava i ukupno 829,4 tisuće svih goveda, dok u registru za 2007. stoji podatak o 234,7 tisuća krava, odnosno 467,1 tisuću svih goveda. Devastirani stočni fond ilustrativna je potvrda kontinuirano visokog uvoza i zanemarivog izvoza žive stoke. Prošle je godine uvezeno 79.327 goveda, od kojih je 8841 grlo kupljeno zbog rasploda, a ostatak za tov zbog mlijeka ili mesa. I poticaji za mlijeko, značajno izdašniji nego u zemljama EU, posljednjih godina motiviraju farmere na pojačan uvoz visokogenetskih mliječnih grla, posebice pasmine ‘holstein’. Dostizanje prijeratnog stada goveda kroz povećan broj podmlatka uzgojenog na hrvatskim farmama koče dva vrlo izražena problema ključna za kontinuitet uvoza. Radi se o nedostatku edukacije kod mnogih farmera koji neprimjereno hrane uvezena visokokvalitetna goveda i tako smanjuju planirane prinose. Drugi problem je neprimjereno visoka stopa klanja teladi budući da ih u klaonicama završi oko 60.000 grla teladi, što ne prakticira nijedna europska zemlja.

Ukratko

Pad proizvodnje
Po inventuri Hrvatskog stočarskog centra lani je u Hrvatskoj bilo 44,5 tisuća grla ‘holstein’, od kojih je samo 1646 postizalo proizvodnju mlijeka iznad 9000 kilograma.

Zakazala edukacija
Edukacija farmera, posebno na obiteljskim gospodarstvima, koji su lani uzgajali više od 126 tisuća muznih krava, morala bi postati primarna obveza.