Jaz između ponude i potražnje visokoobrazvanih informatičara zasad nastoje ispuniti i dva zagrebačka privatna učilišta. Visokoj školi za informacijske tehnologije (VŠIT), prvom ulasku hrvatskoga privatnog kapitala u računarsko visoko obrazovanje nedavno se pridružila Visoka škola za primijenjeno računarstvo (VŠPR). Milorad Nikitović, VŠIT-in prodekan za nastavu, kaže da “iz tvrtki pitaju je li tko diplomirao, pa im moramo odgovarati da moraju sačekati budući da će naša prva generacija stručnih prvostupnika informacijskih tehnologija diplomirati 2009. godine”.

Prve diplome 2009.
Krajem 2006. to je visoko učilište upisalo prvih 30 ljudi, lani je bilo 140 brucoša, a ovo je godine upisano 160 novih studenata (podjednak broj redovnih i izvanrednih), ali upisni rok još traje. U VŠPR-u također nisu završeni prijamni ispiti (matematika i engleski plus intervju s kandidatom), ali očekuju 70-80 studenata. “Da smo dopusnicu Ministarstva obrazovanja dobili u normalno vrijeme, a ne krajem lipnja ove godine, već ove prve godine mogli bismo upisati 150 ljudi”, tvrdi Hrvoje Balen, član Upravnog vijeća VŠPR-a. Balen kaže da će novo učilište, na kome su smjerovi programskog i sistemskog inženjerstva, programe korigirati sukladno zahtjevima tržišta, a osnovalo bi se i Gospodarsko vijeće, u kojem žele i predstavnike, recimo, IBM-a i Microsofta. Uostalom, studenti će polagati i međunarodne ceritfikacijske ispite tih i sličnih informatičkih predvodnika. U obje škole praksa se ne simulira nego se zbog dobre povezanosti s gospodarstvom obavlja u stvarnim situacijama, odnosno studenti rješavaju dijelove stvarnih problema.Nikitović kaže da je stvaranje osnovnih uvjeta za studij (od prostora do računala) stajalo više od milijun kuna, a Hrvoje Balen, koji je i član Uprave Algebre, VŠPR-ova osnivača, kaže da je dosad uloženo milijun i pol kuna, a trebat će još barem toliko. Balen očekuje da će “kroz tri-četiri godine projekt financijski stati na svoje noge”, a Nikitović da će ove godine biti na “pozitivnoj nuli”. Te su škole neprofitne organizacije, ne mogu ostvarivati dobit, te je VŠIT-a u tri godine, primjerice, nabavio 40 računala, ali i 230 notebooka. Te prijenosnike dobiju redovni studenti u 2. i izvanredni u 3. semestru. Svaki stoji oko 4000 kuna, a Nikitović kaže da ih VŠIT namjerava studentima prodati za jednu kunu. Ideja o osnivanju VŠIT-a rodila se kada je država odlučila ukinuti studij računarstva Veleučilišta u Splitu s ograncima u Zagrebu, Križevcima i Sisku. Nikitović i još dvojica kolega uvidjeli su da su na tom studiju 43 nastavnika s izborom u zvanja od predavača do profesora visoke škole, te su veliki dio toga kadra “preusmjerili” u novo učilište čiji je osnivač bila softversko-implementacijsko-konzulantska tvrtka Intus informatika.

Privatni kapital
Balen objašnjava da se ideja o VŠPR-u rodila tijekom Algebrina organiziranja sedmomjesečnog programa IBM ACA. Polaznici toga tečaja za sistemske administratore i programere išli su na praksu u Finu, Siemens i druge tvrtke koje su ih počele i zapošljavati te tražiti još takvih stručnjaka. U suradnji s IDC Adriaticsom anketirano je 80 najvećih poslodavaca, te je Algebra, lider na tržištu IT obrazovanja, odlučila ponuditi duže stručno školovanje. Uzor za koncipiranje VŠPR-a bilo je nekoliko privatnih računarskih visokih škola iz Skandinavije.Balen kao priliku za VŠPR-ov razvoj ističe i to da su Algebrini klijenti 24 od 30 najvećih hrvatskih tvrtki. Nikitovića pitamo vidi li u VŠPR-u opasnu konkurenciju. Odgovara nam da ima dovoljno prostora za razvoj Fakulteta elektrotehnike i računarstva, studija računarstva i informatike Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i slične škole, te osobito za ulazak privatnog kapitala u visoko obrazovanje informatičara. Podsjeća da se prije pet-šest godina na zagrebački studij računarstva Splitskog veleučilišta upisivalo 200-250 studenata, dakle otprilike koliko će se ove godine upisati na obje privatne računarske visoke škole, a u međuvremenu je kao državni cilj postavljeno postizanje što većeg postotka visokoobrazovanih u populaciji. Pritom je manjak upravo “računaraca” budući da, tvrdi prodekan Nikitović, u SAD-u na četiri visoko školovana dolazi jedan računarni stručnjak, u Irskoj na osam, u Engleskoj na devet, u Finskoj jedanaest, a u Hrvatskoj je jedan računarni stručnjak u društvu osamdesetak visokoobrazovanih kolega drugih struka.

Podaci

Školarina 365 kuna pd ECTS bodu
Godina studija na VŠIT-u stoji nešto manje od 22.000 kuna (365 kuna po ECTS bodu), a na VŠPR-u 31.000 kuna, odnosno za bivše i sadašnje Algebrine polaznike 27.000 kuna.

Čvrste veze s gospodarstvom
Čvrste veze s gospodarstvom vide se i po tome što se poslodavci nakon prve godine mogu podrobno upoznati s rezultatima studenata VŠPR-a i odabrati one koji im odgovaraju.