Na lokaciji Krtolin, na brdu Trtru kod Šibenika, u utorak je svečano pušten u rad drugi i trenutno najveći vjetropark u Hrvatskoj s 14 vjetrogeneratora snage 11,2 megavata. Investitor ove 12,5 milijuna eura vrijedne vjetroelektrane je hrvatsko-njemačka tvrtka Enersys. Vjetropark će proizvoditi 30.000 gigavatsati električne energije godišnje, što je dovoljno da pokrije potrošnju od desetak tisuća domaćinstava, dovoljno za potrebe užeg područja Šibenika.

Rentabilnost
Svu proizvedenu energiju iz šibenskog vjetroparka otkupljivat će HEP u idućih 15 godina. Rentabilnost vjetroturbina temelji se na iskorištenju vjetra minimuma 2200 sati godišnje, a na ovoj se lokaciji u iduće dvije godine očekuje do 3000 “full load” sati godišnje. Enersys je za upravljanje šibenskim vjetroparkom osnovao tvrtku Vjetroelektrana Trtar-Krtolin d.o.o. Tvrtka je preuzela sve obveze izgradnje, održavanja i proizvodnje, kao i isporuke struje HEP-u. Ova je tvrtka sklopila ugovor s Gradom Šibenikom prema kojem će 0,5 posto prihoda od godišnje proizvodnje električne energije izdvojiti za nepovratnu potporu projektima u Šibeniku iako su zakonom oslobođeni plaćanja rente jedinici lokalne samouprave na području koje se nalaze. Završetkom gradnje vjetroelektrane kod Šibenika i s postojećom vjetroelektranom na Pagu Hrvatska raspolaže s 21 vjetroturbinom ukupne snage 16,8 megavata i godišnjom proizvodnjom struje od 47.000 MWh. Planirana je gradnja još dviju vjetroelektrana na Visu i jedne kod Obrovca, a u Hrvatskoj postoji stotinjak lokacija za vjetroelektrane ukupne potencijalne snage 600 megavata, što odgovara snazi NE Krško. Hrvatska 17 posto svoje opskrbe električnom energijom osigurava iz NE Krško, 36 posto iz termoelektrana, 47 posto iz hidroelektrana, a alternativni izvori energije su zanemarivi. Očekuje se da će do 2010. godine korištenje energije iz obnovljivih izvora narasti do 4,5 posto u strukturi ukupne potrošnje. Plan Vlade je doći do 5,8 posto udjela obnovljivih izvora energije zbog čega su predviđeni i poticaji u cijeni otkupa električne energije kao i poticaji za proizvođače opreme za proizvodnju energije iz altrernativnih izvora. HEP, naime, jamči otkupnu cijenu struje proizvedene u vjetroelektranama po cijeni 90 posto prosječne prodajne cijene električne energije na mreži HEP-a, a vjetroelektrane su oslobođene plaćanja tzv. energetske rente jedinici lokalne samouprave na području na kojem se nalaze.

Opskrba
Vlada je u rujnu pokrenula nacionalni energetski program ENWIND (program korištenja energije vjetra), a nositelji programa su Ministarstvo gospodarstva i Energetski institut “Hrvoje Požar”. Odabrano je 29 pogodnih makropodručja na koje je moguće instalirati minimalno oko 370 megavata vjetroelektrana s godišnjom proizvodnjom od oko 800 gigavat sati ako se koriste vjetroturbine klase 750 kilovata. Globalno vijeće za energiju vjetra (GWEC) koje predstavlja 1500 kompanija i drugih grupacija u više od 50 zemalja, među kojima su i General Electric, Shell, Vestas i Siemens, nedavno je objavilo da bi vjetar mogao zadovoljavati čak 29 posto svjetskih potreba za električnom energijom do 2030. Vjetar je zaslužan za 0,8 posto svjetske opskrbe električnom energijom, a zemlje koje ga u najvećoj mjeri koriste su Njemačka, Španjolska, Sjedinjene Države, Indija i Danska.

Enersys vodeći inženjerski ured
EnerSys je jedan od vodećih inženjerskih ureda za razvoj i realizaciju projekata vjetroelektrana u Europi. Sjedište tvrtke je u Njemačkoj, društva kćeri su u Hrvatskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Poljskoj. EnerSys, utemeljen 1994. godine, samo je u Njemačkoj izgradio više od 290 vjetrogeneratora, a u posljednjih 5 godina u Njemačkoj je instalirano više od 10.000 MW energije iz vjetra.

Prva vjetroelektrana prošle godine
Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj, na predjelu Ravne iznad grada Paga, počela je s radom početkom prošle godine.
Vjetroelektrana hrvatsko-njemačke tvrtke Adria Wind Power ima nazivnu snagu 5,95 MW koju proizvodi sedam generatora tipa Vestas V52, pojedinačne snage 850 kW. Godišnje će proizvoditi oko 15 milijuna kWh električne energije koju isporučuje Hrvatskoj elektroprivredi, na čiju je mrežu spojena od listopada 2004. godine. Izgradnja prve hrvatske vjetroelektrane stajala je 6,5 milijuna kuna.