Prihvati li Glavna skupština Petrokemije 21. veljače prijedlog Uprave i Nadzornog odbora, dionica kutinskog industrijalca delistirat će se sa Zagrebačke burze.

Nakon nekoliko dana šutnje o temi i motivima za povlačenje, u objavi Poziva za skupštinu navodi se kako za to postoji više razloga, a svi se svode na potrebu štednje.

Formalno objašnjenje
“Društvo nema velike koristi od trgovanja, dok ima velike troškove i obveze koje mora ispunjavati kao društvo izlistano na ZSE. Uslijed pandemije i ostalih prilika na tržištu, poslovanje Društva je ugroženo te je ovo jedan od načina smanjivanja troškova i optimizacije”, formalno je objašnjenje, a sudeći prema pozivu i činjenici da je potporu prijedlogu dao i Tomislav Pokaz, gospodarski savjetnik premijera i trenutno jedini predstavnik države u NO-u Petrokemije (nakon što se zbog sukoba interesa povukao Mijo Šepak), jasno je da država neće zaustaviti ovaj pothvat.

Iako je kao povod u prvi plan stavljena ušteda, a procjene su da je riječ o 100 tisuća kuna, ne treba zanemariti da je u tijeku i postupak pregovora s potencijalnim novim vlasnikom, turskom grupacijom Yildirim.

Kako se može čuti, uznapredovao je i Turci su pred kraj 2021. dostavili obvezujuću ponudu Ini i PPD-u, odnosno zajedničkoj tvrtki Terra mineralna gnojiva, koja je i većinski dioničar u Petrokemiji, a zasebno su ponude dostavljene i dioničarima iz redova države – CERP-u, Fondu za financiranje razgradnje NEK, Janafu i Plinacru, koji zajedno drže nešto iznad 45%.

Kako se neslužbeno čuje, ponuda Yildirima otvorena je do 31. siječnja, do kada će se državni dioničari trebati izjasniti. Navodno najviše otvorenih pitanja i dvojbi prema ponudi dolazi sa strane CERP-a, koji ima striktno propisane uvjete za prodaju dionica, a i predstavlja RH, koja je prije nešto više od tri godine omogućila restrukturiranje i očuvanje kutinskog proizvođača.

Za razliku od slučaja PPD-a i Ine, koji su 54,5% dionica stekli dokapitalizacijom s 300 milijuna kuna i ulazak u Petrokemiju bio im je način očuvanja jednog od ključnih kupaca plina, država toj prodaji pristupa s drukčijih pozicija.

Za nju je važno i dugoročno očuvati proizvodnju mineralnih gnojiva radi stabilnosti proizvodnje hrane, no s druge strane ima obvezu u sklopu NPOO-a smanjiti državni portfelj.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na upit oko delistiranja dionice i ponude iz CERP-a odgovaraju kako još nemaju konačan stav, jer će o tome odlučiti Upravno vijeće, na čijem čelu je ministar državne imovine Darko Horvat, a članovi resorni ministri, predstavnici poslodavaca i sindikata.

Iz dostupnih izvora saznaje se da ponuda državi sadrži niz nejasnoća o kojima s turskim ponuđačem treba razgovarati, jer od države ne očekuju samo izjašnjavanje o prihvatljivosti cijene dionice, nego traže njezina određena jamstva.

Cijena dionice
Dioničarima koji na Glavnoj skupštini odbiju delistiranje, Petrokemija će, dobije li potrebnu većinu glasova, ponuditi otkup njihovih dionica po prosječnoj cijeni kojom se trgovalo na burzi tri mjeseca koja su prethodila objavi poziva za skupštinu.

Nominalno dionica vrijedi 10 kuna, a tromjesečni prosjek, s tim da je riječ o doista malom obimu trgovine, je oko 35 kuna. Kolika je, pak, cijena dionice “u igri” prema Ini i PPD-u, te državi, informacije zasad ne izlaze u javnost, no navodno je osjetno manja.

Namjera povlačenja Ine i PPD-a iz Petrokemije ne predstavlja iznenađenje, a u proteklim dobrim godinama kada se poslovanje odvijalo na krilima jeftinijeg plina uspjeli su namiriti potraživanja. Bez potresa je provedeno i smanjenje broja viška zaposlenih, no pregovori s potencijalnim kupcem ipak se odvijaju u nepovoljnom trenutku.

Osim zastoja u proizvodnji zbog nepovoljne cijene plina, što prolaze i tvrtke u toj niši diljem Europe,mora se osigurati velika ulaganja u modernizaciju, jer u bliskoj budućnosti teško da će moći ispunjavati europske direktive.

Kompanija već bilježi stalnu eksploziju troškova za emisijske jedinice i predstavljaju joj sve veći uteg. Koliko je voljan “zagrabiti” turski ulagač, već u veljači bit će puno jasnije.