Investicijska klima u Hrvatskoj godinama je bolna točka domaće ekonomije, a administrativne barijere, proturječni propisi, pa i otvoreno neprijateljstvo “lokalnih šerifa” prema novom kapitalu uspješno rastjeruju investitore. Budući da u postojećim uvjetima stroge štednje više nema prostora za velika državna zaduživanja, inicijativa mora doći od privatnog sektora za što je nužna klima koja potiče poduzetništvo. Što može lokalna zajednica učiniti u privlačenju ulagača i stvaranju uvjeta za nova radna mjesta bila je tema ovogodišnjega, drugog Ron Brown Foruma koji se održao u Opatiji u organizaciji Veleposlanstva SAD-a, Ureda predsjednika RH, Vlade RH, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca. Iskustvo pokazuje da najvažnije odluke o ulaganjima donose gradonačelnici, župani i drugi lokalni dužnosnici pa je cilj foruma bio da se izmijene iskustva i najbolje prakse kako bi regija poboljšala ekonomski rast i postala konkurentnija. Forum je okupio 200 sudionika, lokalne dužnosnike, gospodarstvenike iz regije i osam američkih saveznih država. “Sjedinjene Američke Države pridaju veliku važnost jugoistočnoj Europi i zainteresirani smo za njezin politički i ekonomski uspjeh te integraciju u Europsku uniju i NATO. Hrvatsko zaključenje pregovora s EU ključan je pokazatelj cijeloj regiji da su vrata otvorena svima, uz uvjet da se poštuje vladavina prava i nastavi borba protiv korupcije”, poručio je američki veleposlanik u Hrvatskoj James Foley.

Voljni moment
“Osim problema fokusiramo se na prednosti i prilike. Unatoč preprekama, ako postoji vodstvo, volja i želja, posebno na lokalnoj razini za privlačenje investicija, to je moguće. Čak i danas, unatoč birokratskim zaprekama i raznim poteškoćama, ima gradonačelnika koji uspijevaju privući investicije”, rekao je Foley. A kakve to muke muče strane ulagače u regiji, iz prve ruke prenio je Mark Crandall iz kompanije Continental Wind Partners, koja ulaže u vjetroelektrane. “Kad smo ulagali u Srbiju, na lokalnoj razini nisu znali kako nam zakonski naplatiti porez pa smo gradu odlučili dati dio profita. Gradonačelnik i gradsko vijeće napravili su sjajan posao uvjeravanja ljudi zašto je projekt dobar i što će od njega imati pa smo u dvije godine riješili otkup zemljišta”, istaknuo je Crandall. “Kad smo naknadno naišli na neke probleme u Beogradu, najveća podrška bila nam je upravo lokalna zajednica. Za razliku od toga lokalni ‘šerif’ u jednom gradu u Rumunjskoj tražio je svoj interes u našoj investiciji na što nismo pristali pa smo projekt preselili na drugu lokaciju pa vjetroelektranu otvaramo 2015.”, kazao je taj američki investitor uz opasku da je spomenuti gradonačelnik sljedeće izbore izgubio. Patrick O’Conner, vijećnik Chicaga, grada koji se u 25 godina transformirao iz ekonomskoga gubitnika u properitetni grad, prenio je svoja iskustva. “Posao vlade i lokalnih dužnosnika nije kreirati poslove u javnom sektoru, već uklanjati prepreke da to učini privatni sektor. Za to je ključno ukloniti birokratske barijere i postići konsenzus s biračima i razgovarati s investitorima. Želite li napraviti poslovnu zgradu vrijednu 20 i nešto milijuna dolara, ali je susjedstvo i vaša biračka baza protiv investicije jer se boje novog prometa, gužve, manjka sunca. Što ćete sada?” upitao je okupljene.

Decentralizacija
“Naravno da nećete odustati od projekta koji će donijeti nova radna mjesta, već ćete od arhitekata tražiti 3D simulacije kretanja sunca, projekcije prometa i ići od vrata do vrata kako biste prezentirali pogodnosti lokalnoj zajednici dok ne uvide prednosti projekta”, rekao je O’Connor. Kritike prema lokalnim vlastima u Hrvatskoj ipak su preoštre, smatra predsjednik Udruge gradova i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. “Želim ispraviti nepravdu jer se često lokalna uprava proziva kao glavni krivac za sporo investiranje. Iako razumijem investitore, ne znam ni jednoga gradonačelnika koji bi htio usporavati ulaganja. Svjesni smo da imamo brojne probleme, među kojima su neusklađenost vlasničkih knjiga i pitanje vlasništva, sporo izvlaštenje gdje problemi traju godinama”, rekao je Obersnel prebacivši lopticu na Banske dvore. Kazao je od ove Vlade očekuje da učini reformu državne uprave kako bi se riješili svi problemi važni za investitore. Rješenje problema je decentralizacija, smatra riječki gradonačelnik i podsjeća da otkad dozvole izdaje lokalna uprava, proces teče glatko u zakonskom roku. “To je najbolji dokaz koliko je važna daljnja decentralizacija jer gradovi ne mogu bitno utjecati na ekonomski razvoj i na poreznu politiku, već na ulaganja mogu utjecati kroz različite cijene komunalnih usluga, poticanje infrastrukture”, rekao je Obersnel.

Trajanje projekata
I dok se u Hrvatskoj tek traži adresa koja će preuzeti odgovornost i krenuti na posao, američka iskustva prezentirana u Opatiji pokazuju da se tamo investitori aktivno traže. Na pitanje mogu li se američka iskustva prenijeti na Hrvatsku, bivši gradonačelnik aljaškoga grada Anchoragea, a danas senator Mark Begich je bez dileme. “Da, apsolutno. Imamo gradove u SAD-u koji su zahtijevali mnogobrojne dozvole i za projekte su trebale godine. Gradonačelnik ovdje i gradonačelnik u SAD-u nema razlike, obojica se nalaze pred istim problemima”, rekao je Begich. Ključ je, kaže, da se izdavanje dozvola svede na što manje koraka, potrebno je organizirati “one-stop shopove” i kreirati klimu za ulagače, ali i porezne obveznike da vide da se nešto uistinu događa. “Prije nego što sam postao gradonačelnik, imali smo projekt o kojem se razgovaralo 30 godina. Ako imate volje za guranje projekata, to se može učiniti bilo gdje, a za to morate napraviti prvi korak i angažirati zajednicu, a bitno je da nemate četverogodišnju, već 30-godišnju viziju”, ispričao je u nadahnutom predavanju Begich.

Investicije

Podizanje za 50 posto
U Banskim dvorima radi se na velikom investicijkom zamahu, nužnom za pokretanje ekonomije. Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić poručio je sudionicima da je cilj podignuti investicijski angažman ove godine za 50 posto, a za sve koji pitaju ima li novca za financiranje, rekao je da se dosad nisu dovoljno iskoristili jeftini krediti razvojnih banaka. “Zbroj projekata u energetici na razini je 2,5 milijardi eura i zainteresiranih ulagača ima”, rekao je Čačić najavivši da će se prvo realizirati termoelektrana Plomin 3, vrijedna 800 milijuna eura. Ostala ulaganja bit će u prijenos i distribuciju što će uključiti tvrtke poput Hrvatskih voda i HEP-a, kao i javno-privatna partnerstva u obrazovanju, kulturi, pravosuđu, vojsci i zdravstvu te projekte za podizanje energetske učinkovitosti.