Uljanikova vrata od danas su zatvorena, jer su ih radnici zavarili kako bi simbolički branili svoj škver od mogućeg gašenja i hajke koja se javno pokrenula protiv brodogradilišta. Na političkoj razini sve manje je onih koji Vladi daju za pravo da intervenira i financijski pomogne restrukturiranje Uljanika, ali i koji vide perspektivu u gradnji velikih brodova, jedinoj značajnoj proizvodnji na koju je oslonjen velik broj malih i srednjih poduzetnika. Dosad kad je u pitanju financiranje Uljanika i 3. maja suzdržan predsjednik SDP-a Davor Bernardić otišao je i korak-dva dalje. On traži hitno održavanje sjednice saborskog odbora za gospodarstvo na kojemu bi se otvorilo pitanje ispravnosti provedenog restrukturiranja u drugim brodogradilištima koja je financirao državni proračun. Spornim SDP drži to što izvješća o provođenju restrukturiranja tijekom pet godina nijednom nisu podnesena Hrvatskom saboru, a državni revizori upozoravali su na nenamjensko trošenje potpora na temelju izvješća Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, tvrtke koja je za državu godinama provodila nadzor tih procesa. Negativne opservacije HBJ je u pravilu isticao za Brodosplit, a kasnije i 3. maj, no neslužbeno iz te državne tvrtke tvrde da je nenamjenskog trošenja bilo uočeno u sva tri brodogradilišta. Stoga šef oporbe traži da se za svako od tih brodogradilišta održi po jedna sjednica na kojoj će zastupnici imati priliku postaviti pitanja vlasnicima i predstavnicima države i utvrditi "gdje su nestale pare". A potvrdi li se to u što Bernardić sumnja, ne zvuči dobro za ta brodogradilišta, koja bi redom mogla staviti ključ u bravu.

I prije nego je to Bernardić zatražio, radi se na izradi završnih izvještaja za privatizirana tri brodogradilišta. Točnije, zatražio ih je od HBJ-a Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), koji je formalno u posjedu malog broja dionica koje je nakon privatizacije država zadržala u svakom od tih poduzeća. U CERP-u su nam potvrdili da je taj postupak u tijeku, te da su već zaprimili dva izvješća, za Brodosplit i 3. maj, dok još čekaju da HBJ dovrši dokumentaciju za Brodotrogir. Ni u CERP-u ni u HBJ ne iznose informacije o sadržaju i zaključku, no ako ova izvješća sumiraju sve dosadašnje, može se očekivati da će i ona imati negativne tonove.
Nepridržavanje ugovorenih obaveza u davanju potpora pod nadzorom Europske komisije može potegnuti i pitanje vraćanja novca. A to ne znači samo potpora koje su brodogradilišta dobila u pet godina nakon privatizacije (1,503 milijarde kuna u slučaju Brodosplita, 847 milijuna u 3. maju i 380 milijuna kuna u Brodotrogiru). Brodogradilišta bi, naime, vraćala sveukupne potpore koje su primile od države od 1. ožujka 2006. od kada je Hrvatska ušla u pretpristupne pregovore s EU, što je višestruko veći iznos. Nijedno brodogradilište kojemu bi se naložio povrat tolike iznose ne bi bilo u mogućnosti realizirati, a nakon toga po europskim pravilima moguća je tek likvidacija brodogradilišta.

Dosad, koliko je poznato, Europska komisija nije otvarala pitanje konačnog izvještaja restrukturiranja tri škvera, jer nije niti bilo striktnih odredbi o njegovom podnošenju, a redovita polugodišnja izvješća koja je dostavljalo Ministarstvo gospodarstva također nije dosad preispitivano i problematizirano. Fokus je u praćenju za Bruxelles bio stavljen na to da se poštuje ograničenje proizvodnje u cGT-ima, minimalan broj efektivnih sati rada vlastitih radnika i zadržavanje minimalnog broja zaposlenih utvrđenih po programu restrukturiranja, te da u 2016. i 2017. tvrtke ostvare pozitivan financijski rezultat. S istekom programa, tvrtke su postale isključivo briga vlasnika.

Iz DIV-a, vlasnika Brodosplita, koji je od HBJ-a u praćenju restrukturiranja dobivao najviše kritika, ne vide ništa loše u najavi održavanja sjednice saborskog odbora o njihovim rezultatima i rado će razgovarati o svom brodogradilištu. Ne žele se, kažu, ponavljati, te podsjećaju da je zbog HBJ-a Ministarstvo financija provelo detaljan 14-mjesečni proračunski nadzor koji nije potvrdilo ta izvješća i nenamjensko trošenje potpora. Oni su imali savjetnike iz Bruxellesa specijalizirane za državne potpore, te su uvjereni da su u svemu poštovali direktive i pravila koja reguliraju ovu problematiku.

Brodosplit je danas jedini iz ovog trojca za restrukturiranje koji nije u blokadi, predstečaju ili prethodnom stečajnom postupku. Bernardić, međutim, ne skriva da lobira za 3. maj, jer ga je 2013. tadašnja vlada SDP-a, kako kaže, do nule počistila i bez ijedne kune duga prepustila novom vlasniku Uljaniku. Što uzgred više nego podsjeća na ono što Debeljak danas traži za Uljanik.

No, da EK itekako prati ozbiljnost ponašanja u državama koje financijski pomažu velike proizvodnje u problemima pokazuje i slučaj Grčke, kojoj je upravo zbog kršenja pravila državnih potpora prije nekoliko mjeseci izrečena kazna na Europskom sudu pravde. Riječ je o sporu koji se vodi još od 2008. kada je Komisija tražila od Grčke da osigura povrat više od 280 milijuna eura nepropisne državne pomoći isplaćene Hellenic Shipyardsu, a iznos se u međuvremenu povećao na više od 600 milijuna eura. Država se najprije pravdala da je brodogradilište u teškoćama, te bi ovrhom ugrozila projekte za vojsku koje tamo realizira, a nakon prve presude 2012. Grčka je pokušala, ali neuspješno, naplatiti se od brodogradilišta. Zbog ignoriranja i otezanja provođenja sudske odluke sada će u europski proračun Grčka morati uplatiti oko 100 milijuna eura.