U iščekivanju javne dražbe za Kamen-Ingrad u stečaju, te objave konačne odluke o izboru izvođača radova na sarajevskoj obilaznici na dionici Butila-Briješće-Stup dugačkoj 4,5 kilometra s vijaduktom od 970 metara i mostom preko rijeke Miljacke, ukupno vrijednoj 22,67 milijuna eura za koju je aplicirao i Osijek-Koteks kao vodeći partner hrvatskog građevinskog konzorcija kojega čini sa zagrebačkom Ingrom d.d. i GP Dubrovnikom d.d., a čija je ponuda ocijenjena najpovoljnijom, u Upravi ove osječke tvrtke najavljuju nove poslove, ali i akvizicije. Predsjednik Uprave, Drago Tadić, opsežan posao planira zaokružiti izlaskom tvrtke na Zagrebačku burzu tijekom 2009. godine, a za što su se već počeli pripremati.

U kojoj fazi je kupovina Kamen-Ingrada u stečaju?
– Osijek-Koteks je kupio potraživanja od Slavonske banke i mi smo se uknjižili. Bilo je nekih primjedbi na Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu, pa sada čekamo rješenje, a potom i objavu javne dražbe koja bi trebala biti u roku nekih 10 do 15 dana za prodaju Kamen-Ingrada. Znači, svi drugi imaju iste šanse kao i mi, samo što smo s otkupom tražbina od Slavonske banke postali najvjerodostojniji kupac. Nadamo se da ćemo to i realizirati.

Kako Kamen-Ingrad planirate uključiti u svoje tržišne projekte?
– Kamen-Ingrad želimo uključiti od prvoga dana. I oni sada, kada su u stečaju, surađuju s nama. Od svih roba koje trenutno proizvode, mi kupujemo oko 85 posto. Ovu tvrtku želimo uključiti na izgradnji koridora Vc, želimo tvornicu žbuka, ljepila i cijevi uključiti u sve naše projekte na području Slavonije i Baranje te sjeverne Bosne i Srbije gdje smo uspostavili neke kontakte i obavljamo određene poslove. Kamen-Ingrad vidimo kao jednu cjelinu Osijek-Koteksa koja će se nadopunjavati, pa s njima želimo biti lideri ovoga tržišta.

Koliko novca u Kamen-Ingrad planirate investirati i u što?
– Kada smo kupovali tražbine od Slavonske banke, već smo tada ostavili novce u depozitu. Želimo ondje uložiti oko 9 milijuna eura u modernizaciju, opremu, strojeve i na neki način stvoriti jednu modernu kompaniju. Naravno, sve to u skladu s eko standardima jer se Kamen Ingrad nalazi u sklopu Parka prirode Papuk. Odradit ćemo sve u skladu s hrvatskim zakonima u tome segmentu.

Pripojili ste i četiri graditeljske tvrtke kćeri Osijek-Koteksu krajem prošle godine. Zašto?
– Nastojimo da Osijek-Koteks što transparentnije posluje. Imali smo društva s ograničenom odgovornošću preko kojih smo obavljali neke poslove. Naravno, ako imate više kćeri, ponekad sve ne bude transparentno. Sada više nećemo imati niti jedan d.o.o. osim u drugim državama, ako je u skladu s njihovim zakonima. Želimo izići na Zagrebačku burzu, a da bismo to ostvarili, morali smo ovo napraviti.

Je li to najava i početak još nekih novih akvizicija u Hrvatskoj i Regiji?
– Imamo želja, a hoće li se one ostvariti, tek ćemo vidjeti. Želimo kupiti još jednu tvrtku u Hrvatskoj, a u Bosni i Hercegovini se želimo širiti jer je to prirodno. I prije rata smo bili oslonjeni na sjevernu Bosnu gdje smo radili ceste. Tuzla i Banja Luka su bile granice do kojih su sezali naši poslovi, a i naše asfaltne baze su postavljene tako da gravitiraju tome području. Svakodnevno se vraćamo na područja na kojima smo bili i prije 90-e godine. Želimo si ondje osigurati tržište jer u budućnosti u Hrvatskoj sigurno neće biti ovakvoga građevinarskoga zamaha kao što je danas.

Najavili ste izlazak Osijek-Koteksa d.d. na Zagrebačku burzu. Kada to planirate ostvariti?
– Kada budemo osposobljeni, a to znači i tehnički i financijski. Da naša vjerodostojnost bude relevantno prikazana, te da naša dionica bude na cijeni. Nadamo se da ćemo se na Burzi pojaviti 2009. godine.

Špekulira se o prodaji dijela Osijek-Koteksa d.d.
– Od kada sam ovdje, u Osijek-Koteksu, od 1992. godine, to se stalno špekulira. Te nas kupuje ovaj, te nas kupuje onaj. Unutar tvrtke postoje i većinski dioničari koji raspolažu s preko 25 posto dionica. Naravno, teško je nekome osporiti da svoje vlasništvo proda, ali postoje i oni. To im nećemo osporavati. No, kontrolni paket ćemo, određena grupa ljudi, zadržati i održati pod kontrolom.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

središte produktivnosti - HONOR Magic V6

Zašto bi preklopni telefon mogao zamijeniti prijenosno računalo na putu

Kakav ste financijski učinak polučili krajem prošle godine?
– Mislim da je to jedna od boljih poslovnih godina Osijek-Koteksa. Najbolja od rata, 1990. godine. Ukupan prihod iznosio je 1,010.053.694,63 kune od čega je neto dobit nakon oporezivanja bila 35.985.438,71 kunu. Ulagali smo u opremu i razvoj tvrtke, u ljudskom i materijalnom smislu.

Na kojim poslovima i gdje ste kao tvrtka trenutno angažirani?
– Angažirani smo na gradnji autocesta koridora Vc, Đakovo – Osijek, na projektima Šestanovac – Ploče. Radimo za privatne investitore i na riječkome području. Od državnih cesta za Hrvatske ceste radimo na programu Beterment. Radovi su vrijedni oko 150 milijuna kuna, a za autoceste imamo ugovorenoga posla negdje oko 350 milijuna kuna. Tako da ukupno imamo ugovorenih poslova vrijednih oko 600 milijuna kuna u ovoj godini. Radimo i u samom Osijeku na projektima vlastite stanogradnje. Riječ je o dva objekta, u Strossmayerovoj i Aninoj ulici. Gradimo za Euroherc, objekt Eurodoma u Osijeku te još jedan objekat za njih u Slavonskom Brodu. Ukupna vrijednost ugovorenih radova za državu i za privatne investitore trenutno doseže do 900 milijuna kuna.

Dvorana u Osijeku u zadanim rokovima

Dobili ste i posao izgradnje nastavno-sportske dvorane Gradski vrt u Osijeku?
– Dvorana će biti gotova u zadanim vremenskim rokovima. Nekada sam bio i ogorčen na određene županijske vijećnike, neke dušebrižnike koji nisu napravili ni kokošinjac, a raspravljaju o dvorani. Naravno, Osijek-Koteks je ugledna kompanija koja si takvo što ne bi dopustila, mi gledamo kako i prije roka završiti dvoranu, pa da u gospodarskom smislu, barem, ne osramotimo grad Osijek i dobijemo Rukometno prvenstvo. Zabrinjavajuće je, jer ima određenih problema budući oko dvorane nisu riješeni imovinski odnosi, pa apeliram na budućeg gradonačelnika Osijeka da se to hitno mora riješiti, kao i prilazna infrastruktura dvorani jer su sadašnja rješenja sramotna.