Vlada RH je na prijedlog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva početkom godine usvojila “Strategiju razvoja ženskog poduzetništva”. Strategija je i javno predstavljena na panelu održanom u sklopu XIV. nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu u Šibeniku. Nekoliko je razloga koji su utjecali na izradu navedene strategije: porast stope rizika od siromaštva za žene, posebno starije dobi; dominacija žena u nezaposlenosti; dominacija muškaraca u poduzetničkoj aktivnosti; nepostojanje dugoročne vizije i konzistentne politike za zatvaranje jaza između uključenosti žena i muškaraca u poduzetničku aktivnost; fragmentirani, nepovezani programi i aktivnosti. Na Hrvatsku su se, dakle, kao i na većinu tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe odrazile promjene i negativne karakteristike na ekonomski položaj žena, i to u prvome redu radi smanjenja javnog sektora, povećanja stope nezaposlenosti, većoj nesigurnosti zaposlenja i lošem stanju društvenog sustava socijalne zaštite, odnosno socijalnih usluga (čuvanje djece, vrtići). Hrvatska udruga poslodavaca sudjelovala je u radnoj grupi za izradu Strategije razvoja ženskog poduzetništva zajedno s predstavnicima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća (CEPOR), Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, HGK-a, HOK-a te Udruge “Krug”.

Ista sudbina
Kada su u pitanju žene poduzetnice, HUP nije imao posebnu politiku u smislu definiranja usluga ili posebnih politika prema toj skupini. Smatramo da naše članice – žene poduzetnice, dijele sudbinu svojih muških kolega kada su u pitanju prepreke i poteškoće s kojima se kao gospodarstvenici i privatni sektor susreću. U tom smislu kao predstavnik privatnog sektora nastojimo raditi na stvaranju povoljnijih uvjeta za poduzetništvo i u najširem smislu riječi – stvaranju povoljne poduzetničke klime, stvaranjem koje će se pridonijeti razvoju ženskog poduzetništva. Činjenica da se HUP kao institucija nije posebno bavio ženama poduzetnicama ne znači da nismo svjesni koliko tu grupu treba dodatno podržavati i poticati. Naime, poznato je da je način poslovanja žena poduzetnica specifičan i upravo zato se treba truditi da čim više žena dobije priliku baviti se poduzetništvom. Žene donose manje riskantnijih odluka, manje i sporije rastu, ali su radna mjesta u takvim poduzećima sigurnija i dugotrajnija. Žene vode računa o svim osjetljivim socijalnim pitanjima, a poznato je da moderno gospodarstvo sve više uviđa potrebu za društveno odgovornim poslovanjem. Ženama poduzetništvo može biti izbor naročito u određenim sredinama i okolnostima; to može biti dobro rješenje za poticanje poduzetništva u ruralnim sredinama, ali i rješenje za žene koje su “ispale” s tržišta rada (nakon majčinstva i sl.), a žele se ponovno na njega vratiti.

Muška pohlepa
Vezano za specifičnosti žena i ženskog poduzetništva zanimljivo je spomenuti i panel “Žene u businessu” s nedavno održane EBRD-ove konferencije u Zagrebu, na kojem je zaključeno kako je svjetska kriza posljedica muške pohlepe i njihova ulaženja u prevelik rizik, a sigurno krize ne bi bilo da su umjesto Lehman Brothersa bile Lehman Sisters te da bez veće uloge žena u biznisu nema ni postkriznog oporavka. Žene mogu bolje razumjeti rizik i njime uspješno upravljati jer više puta promisle prije preuzimanja rizika. Prema nekim pokazateljima u SAD-u su u velikim tvrtkama žene sada bolje plaćene od muških kolega. Moguće da je to pokazatelj novog trenda jer su shvatili da žene, s obzirom na svoje osobne karakteristike, mogu kvalitetnije upravljati procesima, posebno u postkriznom razdoblju. I u Hrvatskoj je potrebno učiniti više na tome da se žene ohrabre i uđu u poduzetništvo, ali i dodatno bodriti i poticati žene poduzetnice. Usvojena Strategija razvoja ženskog poduzetništva dobar je temelj za to, no svakako je potrebno više poraditi na promociji same strategije i ženskog poduzetništva, i to stalnim zalaganjem za stvaranjem povoljnijega poslovnog okruženja, ali i posebnim ciljanim aktivnostima prema ženama poduzetnicama.

Jasminka Martinović, direktorica granskih udruga HUP-a