Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, naglašava kako “nema kuharice”. Uvijek se pretpostavlja da i menadžment u kompanijama i vlast znaju svoj posao i da imaju znanja i hrabrosti da donesu dobre odluke.

Problem je kada ta osnovna pretpostavka nije ispunjena. Vlast mora biti odlučnija u služenju, bez obzira na moguće političke posljedice. Gospodarstvo mora biti ambicioznije i više okrenuto korištenju znanja. Svi skupa moraju se dobro uglazbiti, ističe Granić. Vlast treba reducirati javnu potrošnju, znatno ubrzati strukturne i infrastruktne reforme, te na taj način omogućiti financijskom sektoru da podupre poduzetnike, a oni će se već znati sami snaći, uvjeren je Velimir Šonje iz Arhivanalitike. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije drži potrebnim stoga sustavno raditi na usmjeravanju pomoći na one kojima je najpotrebnija, te unaprjeđenju zapošljivosti kao preduvjeta za poboljšanje socijalne uključenosti. On ocjenjuje kako je ključno sprječavanje masovnog porasta nezaposlenosti i osiguravanje uvjeta za brži povratak u zaposlenost u slučaju gubitka radnog mjesta. U proračunu treba osigurati dodatna sredstva za isplatu naknada za povećani broj nezaposlenih koji ostvaruju pravo na naknade. Kao politički analitičar, prepuštam stručnjacima da predlože konkretne prijedloge kako državnoj politici tako i poslovnom sektoru, naglašava Krsto Cviić. Josip Protega, direktor Hrvatske poštanske banke, naglašava da vlast treba pružiti dovoljno likvidnosti i otkloniti višak potrošnje nad smanjenim prihodima. Menadžment u kompanijama treba činiti slično, tj. rezati troškove, ali i prepoznavati prilike kojih uvijek ima u recesiji, a kojima se može osigurati bolji položaj kada recesija prođe. Ana Ivančić, predsjednica Uprave Cardif osiguranja naglašava kako je “opći dojam da u vodećim strukturama države ne postoji jasna linija i akcijski plan, te da je sveprisutna stihija i da se problemi rješavaju pojedinačno. Mislim da još uvijek nemamo detaljnu analizu stvarnog stanja u gospodarstvu, koja bi omogućila izradu detaljnog plana provođenja mjera, kako bi se iz ove situacije što bezbolnije izašlo. U kriznim je situacijama ključna stručnost, odlučnost i brzina u poduzimanju potrebnih mjera. Pri tome se vladajuće strukture ne smiju voditi osobnim i stranačkim interesima, već pokazati spremnost da učine sve što je potrebno za prevladavanje ovog stanja. Kriza je stanje koje treba iskoristiti za provođenje drastičnih mjera, kako bi gospodarstvo po izlasku iz krize bilo oslobođeno negativnih utega i hipoteka prošlosti”. Damir Kuštrak, izvršni potpredsjednik Agrokora i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, naglašava da vlast mora ozbiljno razmisliti o drugačijem modelu javne potrošnje koji će osigurati znatno veću efikasnost javnog sektora.

Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre ističe da je “planska i racionalnija potrošnja državnog novca prioritet. U nas je vrlo nepovoljan omjer zaposlenih i onih koji od njihova rada žive. Imamo najmlađe umirovljenike u Europi i brojne druge kategorije koje žive od nekih oblika državne rente. Broj zaposlenih u realnom sektoru pada, a broj umirovljenika i državnih službenika se stalno povećava. Reforme su neizbježne kako bi se pojeftinilo funkcioniranje državnog aparata i više novca moglo usmjeriti u projekte koji rezultiraju gospodarskim rastom. Vidimo da u privatnom sektoru menadžment već poduzima mjere štednje i racionalizacije, i taj dio prolazi s mnogo manje pompe u javnosti. Naravno, svi će sada biti pod pritiskom da što bolje iskoriste sve svoje unutarnje rezerve”. “Menadžment i Vlada trebaju se odgovorno ponašati u odnosu na sve što rade, a odgovorno ponašanje znači neignoriranje jasnih činjenica i pokazatelja. To znači pripremanje za sve negativne efekte koje ova kriza može prouzročiti, pad BDP-a, pad turizma, daljnji pad proizvodnje, daljnji pad izvoza, onemogućen pristup financiranju. To podrazumijeva i niz nepopularnih, ali nužnih mjera kako bismo osigurali stabilnost. Uz to izrazito je bitno pristupiti osmišljanju državne ekonomske strategije sutrašnjice i prema toj strategiji usmjeriti sadašnje investicije”, upozorava Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma. Vlast kao i uvijek mora osigurati okvir unutar kojeg gospodarstvenici mogu najuspješnije djelovati. U vrijeme krize odgovornost vlasti je još veća, i taj okvir ne smije ograničavati poduzetnike. Svi smo mi već duže vrijeme svjesni da nam je državni aparat neefikasan, da imamo previše birokracije, da je gospodarstvo preopterećeno raznim nametima… da bi napravili bolje okruženje, treba manje pričat i više raditi. Što se menadžmenta tiče, jasno je da u ovakvim uvjetima treba posebnu pozornost posvetiti troškovima, sigurnosti investicija i otvaranju novih tržišta kako bi se povećao prihod. Treba znati i da se svi menadžeri ne snalaze isto u kriznim situacijama, stoga vlasnici moraju znati procijeniti potencijal svakog menadžera i biti spremni napraviti nužne promjene, mišljenje je Željka Lukača, predsjednik Uprave Metroneta.

Naglasci

Poticati štednju
Država treba osigurati ili potaknuti građane da više štede. Poticati kupnju hrvatskih proizvoda, kaže Andrijana Mušura(ZŠEM).

Kriza je i prilika
U poslovnom svijetu moramo konačno shvatiti da se i iz zemlje s precijenjenom valutom i u prilikama široke recesije može prodrijeti na strana tržišta, a socijalnim mjerama mogu se ublažiti strukturni zahvati ističe Đuro Njavro (ZŠEM).