Koliko su uzeli maha poremećaji na zajedničkom tržištu EU vezano za ugovorene isporuke drvnih podova i parketa slijedom ruske agresije u Ukrajini te smanjenja sirovinske baze za cca 25%, a koja je proizvođačima stizala iz Ukrajine ali i Rusije te Bjelorusije, zatim koja će tržišta biti najviše pogođena nedostatkom sirovinske baze i što će to značiti za naše proizvođače te osobito za poslovanje Bjelin Grupe, ali i koja su rješenja potrebna, za Poslovni dnevnik govori predsjednik Uprave Bjelin Grupe Stjepan Vojinić, koji je član Uprave trgovačkog društva Pervanovo i predsjednik Nadzornog odbora DI Spačva. Grupacija Bjelin je najveći poslodavac u drvoprerađivačkoj industriji Hrvatske – nakon preuzimanja DI Spačve imaju 1750 zaposlenika, a u 2021. je konsolidirani prihod grupe bio oko 800 milijuna kuna, s izvozom od oko 87%, što ih čini praktički najvećima u sektoru drvne industrije koja je jedna od rijetkih koja ima suficit u robnoj razmjeni te isti za 2020. iznosi 367 milijuna eura.

Koliko je ruska invazija u Ukrajini velika prijetnja drvoprerađivačkoj industriji EU te s kojim sve razornim učincima za poslovanje?

Svakako je prijetnja jer velike količine sirovine hrasta na europsko tržište dolazi iz Ukrajine, a možda manjim dijelom i iz Rusije i Bjelorusije. Koliko će biti ti učinci nedostatka sirovine razorni, teško je u ovom trenutku za kazati, ali već sad su problemi veliki.

Koja će tržišta biti najviše pogođena nedostatkom sirovinske baze i što to znači za naše proizvođače te osobito za poslovanje Bjelin Grupe?
Najviše će biti pogođena tržišta Austrije, Njemačke, Poljske i Skandinavije, ali i svi ostali koji ne raspolažu primarnom sirovinom. Kao što sam i rekao već su problemi za europske proizvođače veliki, no prigoda su za one koji raspolažu sirovinom, tehnologijom i kvalitetnim proizvodom.
Nije lijepo rasti na nečijoj nevolji ali mi hrvatski proizvođači ne upravljamo situacijom koja uvjetuje nastalu krizu, već ćemo biti u poziciji iskoristiti drugačiji raspored raspoloživosti sirovine.

Kako ocjenjujete mogućnost da novi tržišni uvjeti dovedu do transformacije trendova na tržištu u smjeru rasta potražnje za proizvodom učvršćeno drvo Woodura® drvenih podova, što ste i najavili u novim okolnostima upravo kao prioritetno područje poslovodne politike? Kako tržište od prije rata reagira na ove proizvode?
Mi polažemo punu vjeru u naše novopatentirane proizvode, a u ovakvim novim uvjetima posebno se uzdamo u nove drvne obloge Woodura, čija osnovna prednost je upravo u većoj iskoristivosti sirovine u odnosu na postojeće troslojne i masivne parkete, gdje se iz istog kubika hrasta može proizvesti do deset puta više drvenih podova Woodura od klasičnih troslojnih parketa. Tržište je prihvatilo Wooduru fantastično i prije krize, a sad smo pred rastom, koji nije bio ni očekivan, ni planiran, te se prilagođavamo maksimalno u datim uvjetima.

Koliko brzo Bjelin može reagirati s proizvodnjom u većim količinama? Odnosno, koliko količinski iznosi ukupna planirana proizvodnja za ovu godinu i što znači najava proaktivne suradnje vlasnicima licenci i drugim proizvođačima podnih obloga?
Nažalost proizvođači strojeva i industrijske tehnike ne mogu reagirati brže, a što bi nama u ovom trenutku odgovaralo, već moramo biti snalažljiviji i proaktivniji u iskorištavanju postojećih tehnoloških rješenja.

Koliki su trenutačno planirani proizvodni kapaciteti Bjelin Grupe za učvršćeno drvo Woodura® drvenih podova?  
Za ovu godinu smo planirali ukupnu proizvodnju oko 3 milijuna m2 Woodure, i na žalost smo tu ograničeni dostupnošću HDF ploča, jer značajni kapaciteti HDF-a se nalaze upravo u Rusiji. Negativne posljedice i prigoda koja se također otvara su negdje podjednake, a samo o nama će ovisiti kakav će biti krajnji rezultat.

Kako se može supstituirati manjak HDF ploča?
Po našu žalost nikako na brzi način, a ono što smo mi počeli je projektiranje nove tvornice našeg pločastog materijala, no to neće biti u funkciji prije trećeg kvartala 2024. Planirana je na lokaciji u Ogulinu u industrijskoj zoni, Ogulin 2.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Hoće li vam Spačva u novim uvjetima biti naročito bitna za poslovanje?
Naravno, Spačva je i inače bila krucijalna u našim planovima, a sad još više.

Što kažu kalkulacije koliko će otprilike biti potrebno povećati  ulaganja u postojeće objekte, podrazumijeva li to proširenje na lokaciji nove bjelovarske hale gdje je lani pokrenuta primarna i sekundarna proizvodnja  te koliko se planira ubrzati dovršetak nove hrvatske Bjelinove tvornice podova u Ogulinu gdje bi serijska proizvodnja po prvotnim planovima krenula krajem 2022., no pritom najavljene s velikim kapacitetima u punom zamahu za 6 godina kao najveće u svijetu? Dakle, može li se cijeli projekt završiti i prije?
Jako teško će biti sve završiti prije planiranih rokova, ali radimo sve da to bude brže i prije; međutim ovisimo o dostupnosti građevinskog materijala, brzini administracije i dostupnosti strojeva. Naš uspjeh, ne samo Bjelina, već cijele hrvatske drvoprerađivačke industrije će ovisiti i o dostupnosti kapitala, jer sirovine i znanja imamo. Zadatak nije lak ni jednostavan, ali je ostvariv.

Može li Vlada pomoći, npr. tako da npr. Hamag – Bicro ili HBOR krene s povoljnim programima za proizvođače i izvoznike kako bi se organizirala količinski veća proizvodnja za zadovoljavanje rastućih tržišnih potreba?
Smatramo da HBOR tu mora odigrati najaktivniju ulogu s kreditima do 1% i tako direktno poticati proizvodnju i izvoz. To je najbolji lijek za inflaciju.

Jesu li krenule sektorske inicijative u tom smjeru?
Mislim da jesu i svakome mora biti jasno o čemu se ovdje radi; naime, ne treba biti nuklearni fizičar za prepoznati trenutak. Nažalost grubo je kad se prigoda otvori na tuđoj nesreći, alu tu smo gdje jesmo, i pitanje je samo jesmo li spremni.

OKVIR
Što kompanija poduzima kad je riječ o pomoći Ukrajini?
Na razini korporacije (poslovanje u Švedskoj i Hrvatskoj) smo uplatili za pomoć 250.000 eura. Dogovoramo kontinuirano pomaganje koje će se vršiti institucionalno.