Predsjednik uprave PwC Hrvatska John Gašparac 1. srpnja preuzima odgovornost za usluge revizije i računovodstvenog savjetovanja PwC-a u jugoistočnoj Europi. Ovim iskorakom u novu regionalnu ulogu, njegova vodeća funkcija u ovom području prelazi granice Hrvatske, što je veliko priznanje dosadašnjem radu Gašparca i cijelog tima PEC Hrvatska.

Povodom značajnog poslovnog promaknuć, naime, Gašparac ističe da nije riječ samo o priznanju za njega osobno, već i za sjajan rad cijelog tima za reviziju u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina glede prisutnosti na tržištu i kvalitete usluge.

“Naravno, čast mi je zakoračiti u ovu regionalnu ulogu i namjeravam nastaviti strategiju koju je Emmanuel Koenig, izvršni direktor PwC-a jugoistočne Europe, učinkovito provodio do sada. Namjeravam i dalje ugrađivati inicijative za transformaciju u našu praksu revizije diljem jugoistočne Europe i poticati rast u svim podvrstama usluga, uz zadržavanje fokusa na klijente i tržišta. U konačnici, nadam se da ćemo uistinu iskoristiti sve sinergije koje su nam dostupne i na tom putu stvoriti nove“, izjavio je Gašparac koji je na Sveučilištu British Columbia u Vancouveru u Kanadi diplomirao trgovinu te je član i Kanadskog instituta ovlaštenih računovođa.

Na funkciji predsjednika Uprave PwC Hrvatska je od 2016. te ujedno i partner zadužen za usluge revizije i računovodstvenog savjetovanja, što je područje na koje se usredotočio tijekom svojih 30 godina karijere. Profesionalnu karijeru započeo je 1988. u jednom od društava velike četvorke u Vancouveru u Kanadi. Pridružio se Price Waterhouseu 1997., u vrijeme kad je kompanija započela s radom u Hrvatskoj, postavši PwC 1998. Tijekom dosadašnjih godina bio je odgovoran za portfelj klijenata koji uključuje neke od najuglednijih tvrtki na hrvatskom, ali i ostalim tržištima regije. U razdoblju od 2004. do 2007., bio je izaslan u PwC Rusiju kao redovni član GACS (Global Accounting Consulting Services – globalne usluge računovodstvenog savjetovanja), specijaliziran za Međunarodne standarde financijskog izvještavanja, stječući opsežno međunarodno iskustvo u radu s velikim portfeljem tvrtki na ruskom tržištu. U srpnju 2007., John je promaknut u partnera, dok kasnije postaje i voditelj usluga revizije i računovodstvenog savjetovanja za PwC Hrvatsku.

Iz PwC Hrvatska su ranije bili objavili i da s 1. danom srpnja novi partner u PwC Hrvatska postaje Slaven Kartel koji će na novoj funkciji biti zadužen za savjetovanja u projektima na tržištu kapitala te širim uslugama revizije i računovodstvenog savjetovanja s naglaskom na Hrvatsku i zemlje jugoistočne Europe.

Također, početkom godine novim direktorom za usluge u tehnološkom sektoru u PwC-u Hrvatska i regiji jugoistočne Europe imenovan je Adrian Gjergjizi koji je poslovnu karijeru započeo u IBM-u, gdje je prije 14 godina prihvatio izazov rada na mjestu IT konzultanta u odjelu poslovnih servisa koji je nastao 2002., akvizicijom tehnološkog konzaltinga upravo iz PwC-a pa je ovo imenovanje zapravo nastavak jedne uspješne poslovne priče. Posljednjih osam godina u IBM-u vodio je razvoj poslovanja s ključnim klijentima, upravljajući timovima različitih tehnoloških domena na strateškim IT projektima u nekim od najvećih hrvatskih tvrtki iz sektora energetike, bankarstva, javne uprave, IT-a, kao i mnogih drugih.

Zanimljivo je podsjetiti i na prošlogodišnje istraživanje PWC Hrvatska u kojem se inače vidi usporedba očekivanja menadžera i predsjednika uprava u Hrvatskoj s onima u svijetu, no osobito zanimljivi odgovori bili su glede zemalja koje smatraju najvažnijima za rast svojih kompanija. Naime, većini je za rast bila važna Srbija što je znakovito i u kontekstu aktualne konferencije Poslovnog dnevnika u Beogradu. Riječ je o odgovorima na pitanje koje zemlje naši menadžeri i predsjednici uprava smatraju u tom trenutku najvažnijim za rast svojih kompanija. U odgovorima su prevladavale zemlje regije: Srbija (35%), Austrija i Njemačka s po 29 posto, Slovenija (26%), BiH (19%) i SAD (19%). Gašparac je to tolno prije godinu dana ovako komentirao: “Mi uzmemo pojam globalizacije, a to je danas lokalizacija i tu su naši svjesni da moramo pojednostaviti situaciju, manje se izložiti, gledamo nesigurnost, neizvjesnosti koje postoje, pogotovo prije 4-5 mjeseci kad je anketa provedena. Vođe su u regiji više sigurni, manje izloženi. I logistički gledano, bile su velike poteškoće kod transporta, koje su lakše rješive u susjedstvu.”