Plaće nešto manje od milijun zaposlenika koji rade kod blizu 140.000 hrvatskih poduzetnika u otežanim uvjetima poslovanja zbog pandemije u prosjeku – rastu, pa tako i u tri djelatnosti u kojima je zaposleno više od 50% njihovih djelatnika,  ali uz zabilježene razlike ovisno o području poduzetničkih aktivnosti. Nadalje, ni aktualni pomaci u dvije važne djelatnosti koje zapošljavaju velik broj radnika nisu im ‘pogurali’ iznos neto plaće na iznos one prosječne kod poduzetnika RH.

PRIMANJA

Prosječna zagrebačka plaća 8.249 kuna, evo gdje su zaradili više od 13.000

U tri djelatnosti – to su prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo, u 2020. poduzetnici su imali 55,8% ukupno zaposlenih, s time da u dvije od ove tri djelatnosti – to su građevinarstvo i trgovina na veliko i malo, zaposleni za svoj rad dobivaju prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske, pokazuje se upravo objavljenom analizom Financijske agencije.

Ipak u 2020., prema Fini, primjetan je pozitivan pomak u odnosu na 2019., jer je u ove tri djelatnosti „ostvaren rast plaće koji je veći od prosjeka svih poduzetnika u Hrvatskoj“.

„U prerađivačkoj industriji ostvaren je rast plaća od 2,3%, u trgovini 1,8%, dok su plaće u građevinarstvu porasle za 3% u odnosu prethodnu godinu“, navodi Fina.

Naime, u 2020. je za 947.874 zaposlenih (prema satima rada) kod 139.009 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija, koji su obveznici sastavljanja GFI-a prema Zakonu o računovodstvu, obračunana prosječna mjesečna neto plaća od 5.971 kn, i prema Fini to je povećanje od 1,7% u odnosu na prethodnu godinu (5.871 kn)“.

Najveće plaće ostvaruju zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija (J), opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (D), rudarstva i vađenja (B), financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (K) te u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (O). Ovom se analizom pokazuje da je najviša prosječna mjesečna neto plaća obračunana zaposlenima u području djelatnosti informacija i komunikacija (8.706 kn), što je 45,8% više od prosječne plaće zaposlenih na razini svih poduzetnika u RH. Zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije imali su 38,8% veće plaće, a zaposleni u djelatnosti rudarstva i vađenja za 38,2% u odnosu na prosječnu plaću na razini svih poduzetnika u RH.

„Kriza prouzročena pandemijom COVID-19 najviše je utjecala na poslovanje u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koji su ostvarili 3,4 milijarde kuna neto gubitka. Najveći gubitak razdoblja u tom području djelatnosti iskazala je Valamar Riviera d.d. (308,5 milijuna kuna). Zaposlenima u navedenom području djelatnosti obračunana je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 4.657 kuna, što je 22,0% manje od prosjeka svih zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske (5.971 kn)“, stoji u analizi Fine.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju