EN DE

S interneta nelegalno ‘skinuto’ 600 milijuna kuna

Autor: Bernard Ivezić
21. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Stopa piratizacije filmova u Hrvatskoj iznosi 75 posto i godišnje raste po 10 posto kako raste i stopa korištenja širokopojasnog interneta

U Hrvatskoj je lani piratizirano više od 600 milijuna kuna vrijednog softvera, glazbe i filmova, procjena je granskih udruga i tržišnih igrača. U Blitz filmu i videodistribuciji kažu da je još veći problem što piratizacija raste ne samo zbog neprovođenja zakona nego i zbog sporosti sudstva, lošega ekonomskog okruženja i nedostatka svijesti o značenju autorskih prava.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zlouporaba prava
Menadžer za odnose s javnošću Blitz filma Seid Ružić kaže da je zloupotreba autorskih prava kriminal jednak pljački banke ili krađi automobila. “Sve većom dostupnošću i rasprostranjenošću širokopojasnog interneta velikih brzina nelegalno skidanje polako, ali sigurno preuzima primat iako još dosta ljudi kupuje naslove od pirata preko raznih oglasa”, kaže Ružić. Najviše je piratizacijom pogođena softverska industrija koja je prema posljednjim dostupnim podacima u 2008. pretrpjela štetu od 427 milijuna kuna. U tu procjenu uključena je samo piratizacija poslovnog softvera koju prati udruženje BSA. Glasnogovornik BSA Mladen Vukmir kaže da, iako je stopa piratizacije softvera u Hrvatskoj od 2003. do 2008. ostala između 50 i 60 posto, gubici su zbog rasta tržišta porasli sa 283 milijuna kuna na 427 milijuna kuna. Vukmir tvrdi da bi kvalitetna i učinkovita zaštita kreativnosti i inovacija osnažila hrvatsko gospodarstvo prije pristupanja EU. “Praksa pokazuje da glavni uzrok piratstva softvera nije financijski, već je riječ o površnom odnosu prema prekršaju ili kaznenom djelu povrede autorskog prava, nepoznavanju financijskih i pravnih posljedica, ali i rizika”, kaže Vukmir. Druga je po financijskoj šteti pogođena filmska industrija koja je lani pretrpjela više od 105 milijuna kuna štete. U novoosnovanom Hrvatskom audiovizualnom centru kažu da se pripremaju za aktivno praćenje piratizacije filmova. Prema prvim informacijama ona je na razini piratizacije u Europskoj uniji. Brend-menadžerica Continental filma Ana Busurelo kaže da je stopa piratizacije filmova u Hrvatskoj 75 posto. Naglašava da je ta stopa 2000. bila tek deset posto, ali da od tada raste pet do deset posto godišnje, istodobno s porastom širokopojasnog interneta.

U Hrvatskoj je lani piratizirano više od 600 milijuna kuna vrijednog softvera, glazbe i filmova, procjena je granskih udruga i tržišnih igrača. U Blitz filmu i videodistribuciji kažu da je još veći problem što piratizacija raste ne samo zbog neprovođenja zakona nego i zbog sporosti sudstva, lošega ekonomskog okruženja i nedostatka svijesti o značenju autorskih prava.

Zlouporaba prava
Menadžer za odnose s javnošću Blitz filma Seid Ružić kaže da je zloupotreba autorskih prava kriminal jednak pljački banke ili krađi automobila. “Sve većom dostupnošću i rasprostranjenošću širokopojasnog interneta velikih brzina nelegalno skidanje polako, ali sigurno preuzima primat iako još dosta ljudi kupuje naslove od pirata preko raznih oglasa”, kaže Ružić. Najviše je piratizacijom pogođena softverska industrija koja je prema posljednjim dostupnim podacima u 2008. pretrpjela štetu od 427 milijuna kuna. U tu procjenu uključena je samo piratizacija poslovnog softvera koju prati udruženje BSA. Glasnogovornik BSA Mladen Vukmir kaže da, iako je stopa piratizacije softvera u Hrvatskoj od 2003. do 2008. ostala između 50 i 60 posto, gubici su zbog rasta tržišta porasli sa 283 milijuna kuna na 427 milijuna kuna. Vukmir tvrdi da bi kvalitetna i učinkovita zaštita kreativnosti i inovacija osnažila hrvatsko gospodarstvo prije pristupanja EU. “Praksa pokazuje da glavni uzrok piratstva softvera nije financijski, već je riječ o površnom odnosu prema prekršaju ili kaznenom djelu povrede autorskog prava, nepoznavanju financijskih i pravnih posljedica, ali i rizika”, kaže Vukmir. Druga je po financijskoj šteti pogođena filmska industrija koja je lani pretrpjela više od 105 milijuna kuna štete. U novoosnovanom Hrvatskom audiovizualnom centru kažu da se pripremaju za aktivno praćenje piratizacije filmova. Prema prvim informacijama ona je na razini piratizacije u Europskoj uniji. Brend-menadžerica Continental filma Ana Busurelo kaže da je stopa piratizacije filmova u Hrvatskoj 75 posto. Naglašava da je ta stopa 2000. bila tek deset posto, ali da od tada raste pet do deset posto godišnje, istodobno s porastom širokopojasnog interneta.

Poraz kreativaca
Seid Ružić iz Blitz filma upozorava da bi nastavak sadašnje prakse mogao biti porazan za kreativnu industriju. “Nastavi li se dosadašnja praksa izvršnih i sudskih vlasti te ako se ne podigne svijest građana o tome da je zloupotreba autorskih prava grubo kršenje zakona, možemo očekivati daljnji porast piratizacije”, ističe Ružić. Godišnje se piratizira glazbe za 55 milijuna kuna, što je iznos ukupnoga godišnjeg prometa glazbene industrije.

O glazbi

Preuzimanje albuma
Financijski najmanje, ali postotkom najviše piratizacija šteti glazbenoj industriji. Marina Ferić-Jančić iz HDS-a kaže da je piratizacija glazbe u porastu.

Pristupačni paušal
“Vjerujemo da će legalan glazbeni portal na kojem se građanima uz vrlo pristupačnu mjesečnu paušalnu naknadu nudi cjelokupan svjetski glazbeni repertoar uz mogućnost skidanja kompletnih ‘covera’ albuma i pjesama utjecati na promjenu ovog trenda”, zaključuje Ferić-Jančić.

Autor: Bernard Ivezić
21. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close