Unatoč načelno obostranom interesu zasad nema jasnih naznaka da bi se Hrvatska mogla pridružiti gradnji plinovoda Južni tok, kojim će se plin iz Crnog mora dopremati u Europu. U petak su Rusi potpisali sporazume sa Srbijom, Bugarskom, Grčkom i Italijom, dok se priključenje Hrvatske nije spomenulo. Pa ipak, iz hrvatske Vlade, ali i ruskog veleposlanstva u Zagrebu, poručuju kako se vode razgovori, te da bi konačna pozicija Hrvatske trebala biti poznata do kraja godine.

Radne skupine
“Rusija je spremna razgovarati s Hrvatskom o uključivanju ili nekom obliku suradnje na projektu”, izjavio je Aleksej Fedorov, glasnogovornik ruskog veleposlanstva u Hrvatskoj. Podsjetio je kako su na nedavnom sastanku u Moskvi dvije strane najavile osnivanje radnih skupina vezanih uz Južni tok. Fedorov je rekao i kako Rusija nije uputila nikakvu ponudu Hrvatskoj, već da je na potezu hrvatska Vlada koja treba reći želi li i na koji način sudjelovati u gradnji plinovoda. Glasnogovornik hrvatskog Ministarstva gospodarstva, Tomislav Mazal, istaknuo je da će situacija biti poznata do kraja godine. “U više navrata smo pokazali interes i trenutno razgovaramo sa Rusima. Više od ovoga ne mogu reći”, izjavio je Mazal. Predsjednik Stjepan Mesić u razgovoru za Poslovni dnevnik napomenuo je kako je “Hrvatska spremna razgovarati o Južnom toku na razini na kojoj to Rusija želi”. Naftni konzultant Davor Štern ističe kako nema informaciju da se išta događa na tom planu. “Nismo odbili sudjelovanje no naša politika se drži po strani”, smatra Štern. Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu, također nije upoznat sa aktivnostima naše diplomacije, međutim naglašava da Južni tok mora biti interes Hrvatske. “Južni tok i gradnja LNG terminala trebali bi biti prioriteti Hrvatske. Južni tok bi osigurao dovoljne količine plina, dok je LNG ključan za diverzifikaciju dobavnih pravaca”, objašnjava Dekanić. Premda kaže kako će Europi u idućih 20-ak godina trebati i Južni tok i konkurentski plinovod Nabucco, projekt EU-a, ističe da je izgradnja Južnog toka jednostavnija jer zahtijeva samo tehnički dogovor Rusije i europskih zemalja. “Stoga je važno da se Hrvatska priključi, odnosno da jedan krak Južnog toka prolazi kroz našu zemlju”, ističe Dekanić. Predsjednik Uprave ruske kompanije Gazprom potpisao je u Sočiju ugovore s državnim plinskim tvrtkama zemalja koje se nalaze na planiranoj trasi – Grčke, Bugarske i Srbije dok je još ranije postignut sporazum sa Mađarskom. S talijanskim ENI-em također je dogovorena suradnja.

Veliki kapacitet
Ravnatelj srpskog Srbijagasa Dušan Bajatović najavio je da će zajednička kompanija biti osnovana za dva tjedna sa sjedištem u Švicarskoj. Poduzeće bi trebalo djelovati u Srbiji će držati 49 posto, dok će 51 posto biti u vlasništvu Gazproma. Plinovodom kroz Srbiju prolazit će 20 milijardi prostornih metara godišnje.

Suradnja

Prve isporuke 2015.
Južni tok koji bi trebao prolaziti Grčkom, Bugarskom, Srbijom, Mađarskom, Austrijom, Slovenijom i Italijom bit će kapaciteta 63 milijardi prostornih metara na godinu, dvostruko više od prvotnog plana, napominju u ruskom Gazpromu, koji kao i talijanski ENI ima 50 postotni udio u projektu. Sa Slovenijom i Austrijom još uvijek traju pregovori. Prve isporuke očekuju se 2015. godine.