Je li zauzdavanje sveukupne potrošnje pod pritiskom recesije ostavilo negativan trag i na konditorsku industriju kroz smanjenu prodaju i potrošnju? Premda su za prvih devet mjeseci 2010., prema učinku iz istog razdoblja 2009., hrvatski konditori količinsku proizvodnju povećali za 0,7 posto, prodaja njihova asortimana u tom je razdoblju na ovdašnjem tržištu smanjena za 4,2 posto. Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni kroz spomenuto razdoblje pokazuju da je plasman hrvatskih konditora na inozemna tržišta bio veći za 9,6 posto, a vrijednosno za 7,5 posto. “Načelno uzevši, izvozni učinak bio bi odličan rezultat da nažalost nema i svoje naličje”, ističe Stipan Bilić, direktor strukovne udruge Kondin. U prva tri tromjesečja, pojašnjava u nastavku, uvoz konditorskih proizvoda bio je veći nego u istom razdoblju 2009. godine. Mjereno količinski, slatkiša smo uvezli više od 11,4 posto, odnosno vrijednost uvoza bila je ove godine veća za 4,9 posto.

Pad cijene šećera
Uz pretpostavku da su uvoznici u devet mjeseci rasprodali cjelovit asortiman, to u konačnici znači da se na ovdašnjem tržištu dogodila povećana prodaja konditorskih proizvoda od koje zapravo izravnu korist imaju ne hrvatski, već inozemni proizvođači. Utjecaj fizičkih pokazatelja, upozorava Bilić, sigurno neće imati pozitivan odraz na ekonomske pokazatelje poslovanja hrvatske konditorske industrije. Naime, u prvih devet mjeseci na svjetskom tržištu došlo je do smanjenja cijena konditorskih sirovina. Šećer je tako imao cijenu od 0,16 američkih centi po libri ili oko 2 kune po kilogramu, dok su hrvatski konditori šećeranama na matičnom tržištu kilogram šećera plaćali 4,8 kuna. Inozemni konditori, tvrdi Bilić, koristili su tu konjunkturu jeftinih sirovina, imali su manje troškove od hrvatskih konditora, što im je omogućilo smanjivanje cijena i povećanje izvoza na tržište. “Niže cijene sirovina naši konditori nisu mogli koristiti u poslovanju za domaće tržište niti su imali prostora smanjivati prodajne cijene zbog čega pada domaća prodaja. Tek manjim dijelom moguće je bilo koristiti niže cijene sa svjetskog tržišta za izvozne proizvode (uvoz radi izvoza) i zbog toga je došlo do ozbiljnog povećanja izvoza, i to više kod količina nego u vrijednosti izvoza”, kaže Bilić. Hrvatski konditori i ove se godine nadaju da će minus u prodaji na lokalnom tržištu izbrisati prosinac, mjesec u kojem se tradicionalno bilježi najveća prodaja kroz pojedinu kalendarsku godinu. Međutim, nitko iz velike konditorske četvorke (Kraš, Koestlin, Zvečevo, Kandit) nije pripravan javno govoriti ni o rezultatima minulih godina ni o eventualnim očekivanjima vezanim uz mogući promet do kraja 2010. godine. Tek načelno navode kako su u prosincu rezultati svakom od njih uvijek bili znatno bolji nego tijekom ostalih 11 mjeseci, a nadanja za ovogodišnji, vjerojatno izvrstan prosinac, nalaze upravo u recesiji. U situaciji kada ekonomska kriza kod sve većeg sloja građanstva odgađa skuplje darivanje bližnjih, upravo čokoladne slastice i bomboni zbog strukture povoljnih cijena mnogima ostaju dostupni bilo kao prvi ili jedini izbor za darivanje najmilijih. Bilić pak s dvojbom gleda na spomenuti optimizam. Povećani uvoz od siječnja do kraja rujna sigurno će usporiti rast domaće prodaje u posljednjem tromjesečju 2010. godine.

Rast uvoza
Prodaja na domaćem tržištu količinski će biti manja nego lani, ocjenjuje Bilić. Da bi zaposlili kapacitete, hrvatski će konditori, kaže, biti prisiljeni povećavati izvoz. “Manja prodaja na domaćem tržištu i povećanje izvoza jednako imaju nepovoljan odraz na financijsko poslovanje konditora i teško je očekivati ponavljanje korektnih rezultata poslovanja kakvi su bili kod konditora u 2009. godini”, zaključuje Bilić. Ni od iduće godine ne očekuje pozitivne pomake, mogla bi čak biti lošija nego 2010. godina. Pogotovo ako državne institucije ne poduzmu nužne mjere za zaštitu domaće prehrambene, pa tako i konditorske industrije. “Ako Vlada poduzme potrebne mjere koje će osigurati jeftinije sirovine domaćim konditorima i ako onemogući sadašnji dampinški uvoz, konditorska industrija ima prostora povećati korištenje kapaciteta i prodaju te cjenovno biti konkurentnija 2011.”, naglašava Bilić. Nažalost, podsjeća, nijedna od tih mjera nije u rukama hrvatskih konditora, već izravno ovisi o volji i aktivnosti države.

Čokoladni život Hrvata

Konditorski proizvodi unutar asortimana koji proizvodi prehrambena industrija prepoznatljivi su kao luksuzna potrošnja. Da se rast standarda mjeri kroz potrošnju čokolada i ostalih konditorskih proizvoda, Hrvati bi bili na vrhu te ljestvice. Naime, unatoč ratu, stradanju, velikom broju nezaposlenih, smanjenoj kupovnoj moći stanovništva i raznim vidovima društvene konfuzije potrošnja konditorskih proizvoda u Hrvatskoj kontinuirano raste. U 1989. godini konzumirali smo 49.970 tona konditorskih proizvoda, a 2009. čak 84.101 tonu, što je rast od 68,3 posto. Međutim, u tih dvadesetak godina dogodio se obrat. Tijekom 1989. na tržištu je prodano konditorskih proizvoda u količini 49.970 tona, od kojih je čak 38.266 tona (76,5 posto) bio asortiman hrvatskih tvrtki. Hrvatski konditori te su godine ukupno proizveli 124.197 tona, od kojih su na području bivše zajedničke države prodali 68.100 tona te na treća tržišta još 6127 tona. Od 84.101 tone konditorskih proizvoda koje smo pojeli prošle godine domaći konditori prodali su samo 31.284 tona ili 37,2% od ukupne prodaje, dok smo istodobno konzumirali 52.817 tona uvoznih slatkiša, što je čak 62,8 posto od sveukupne prošlogodišnje prodaje.

Poslovanje konditora od siječnja do rujna

KRAŠ
U devet mjeseci na domaćem tržištu od prodaje proizvoda ostvareni su prihodi u visini 399 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu iznosili 292 milijuna kuna i bili su 0,8 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2009. godine.

ZVEČEVO
Ukupni prihodi iznosili su 132,6 milijuna i veći su 2,7 posto. Na prihode od prodaje odnosi se 129,5 milijuna kuna i porasli su 7,1 posto. Na domaćem je tržištu ostvareno 70 posto prihoda, a na inozemnom 30 posto. Glavna izvozna tržišta Zvečeva su BiH, Srbija, Makedonija, Slovenija, Jordan te u manjim količinama SAD i neke zemlje zapadne Europe.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

IPK KANDIT
Ostvareno je 311,4 milijuna kuna ukupnog prihoda, što je 19,6% manje nego u istom razdoblju 2009. godine. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu ostvareni u iznosu 156,4 milijuna kuna manji su od istog razdoblja prošle godine za 36,9%, dok su prihodi od prodaje na inozemnom tržištu veći za 6,9% i iznose 133 milijuna kuna.

KOESTLIN
U devet mjeseci ostvaren je prihod od 140,2 milijuna kuna. Na domaćem tržištu ostvareno je 65,9 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu iznosili 59 milijuna kuna ili 47 posto prihoda od prodaje uz nepovoljan tečaj te godine. U trećem tromjesečju prihodi iz inozemstva smanjili su se u odnosu na 2009. za 15%.