Online usluge i internetska trgovina, dvije najznačajnije inovacije u globalnom gospodarstvu u posljednjih nekoliko godina mijenjaju maloprodajno tržište i imaju izravan utjecaj na logistički sektor u cijeloj Europi.

Prema istraživanju tvrtke za promet poslovnim nekretninama Colliers International, europsko tržište internetske trgovine bilježi rast od 18 posto, a procjenjuje se da je njegova vrijednost lani dosegnula 200 milijardi eura. Od toga 70 posto drže Njemačka, Velika Britanija i Francuska dok najveći rast od 34 posto bilježi Poljska.Antonio Zrilić, konzultant za logistiku i nabavu iz tvrtke Logiko, ističe da trgovci zbog promjene ponašanja kupaca prelaze na online prodaju. "Logistika je prisiljena pratiti sve promjene u novim kanalima prodaje koji se pojavljuju. To su veliki izazovi za sektor trgovine koji je tradicionalno bio vezan uz 'stvarne' kupce koji su dolazili u trgovine", smatra Zrilić. "Logistički gledano, veleprodaje i skladišta koja su opskrbljivala realne trgovine radile su većinom na principu izdavanja punih kutija i paleta, a transport se vršio kamionima. Narudžbe koje dolaze online preko internetskih trgovina odnosno e-tailera i direktno opskrbljuju potrošače isporučuju se komadno i transportiraju se pojedinačno kombi vozilima", napominje Zrilić. 

Podsjeća da je prije 10-15 godina većina maloprodajne industrije bila fokusirana na tradicionalne trgovine. "Pojavom  internetske trgovine mnoge tvrtke su počele koristiti usluge 3PL kompanija (third Party Logistics) kako bi odgovorile na nove transportne i skladišne izazove. U to vrijeme svega se pet posto trgovine odvijalo online. Sada u Europi ovaj kanal prodaje obuhvaća čak 30 posto trgovine i neke kompanije ponovo vraćaju logističke aktivnosti vezane uz e-trgovinu in-house", kaže Zrilić. Tvrdi i da su trendovi promjene ponašanja kupaca u smjeru kupovanja on-line već vidljivi. "Mnoge kompanije u Hrvatskoj prepoznale su ovaj relativno novi kanal te otvaraju internetske trgovine što polako utječe na logističke operacije", naglašava Zrilić.Slične ocjene iznosi i Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore. "Trendovi u svijetu pokazuju da su nove tehnologije vrlo važna komponenta gospodarskoga rasta, što najbolje dokazuje rastuće tržište elektroničke trgovine u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Ulaganja u internetsku tehnologiju i nove poslovne modele omogućuje uključivanje poduzeća u internetsku ekonomiju te stvaranje mogućnosti za razvitak i rast poslovanja izvan fizičkih tržišta", tvrdi Rakuša Martulaš. Napominje da je to je osobito važno za tvrtke i gospodarstva koje posluju na tržištima ograničene veličine, poput hrvatskoga. Navodi i da je prema istraživanju tvrtke IDC, online trgovina jedna od najbrže rastućih grana gospodarstva ne samo u svijetu već i u Hrvatskoj, a svi pokazatelji sugeriraju da će se taj trend i nastaviti.

Klasična maloprodajna mreža svakako će zadržati svoje kupce kroz nišu "trgovina iz susjedstva", a veliki trgovački centri će se raznolikom ponudom različitih sadržaja nastojati prilagoditi potrebama potrošača, kao što su to činili i do sada. "No, uz sve navedeno, postojeći trendovi rasta razmjene roba i usluga putem Interneta utjecat će i na prilagodbu domaće trgovine koja će pored klasičnog oblika trgovanja sve više uvoditi i ono elektroničko i na taj se način nastojati još više prilagođavati potrebama potrošača modernog doba, tvrdi direktorica Sektora trgovine HGK.Smatra i da u skladu sa spomenutim pozitivnim rezultatima i rastom elektroničke trgovine u Hrvatskoj, još uvijek postoji veliki prostor za pomak, kako ukupne, tako i maloprodajne elektroničke trgovine. "Trgovina u Hrvatskoj jedna je od najrazvijenijih i najkonkurentnijih grana gospodarstva koja doseže, a u nekim segmentima i premašuje međunarodne standarde te će i u razvoju segmenta elektroničke trgovine pokazati jednake karakteristike", zaključuje Rakuša Martulaš.

Prednosti

Manje posrednika

U Sektoru za promet i veze HGK navode da e-trgovina kao internetski mehanizam pomaže dobavljaču proizvoda da smanji broj posrednika s kojima mora poslovati da bi njegov proizvod došao do kupca-potrošača. "Međutim i nadalje će se roba morati prevoziti, skladištiti i distribuirati do kupca, odnosno krajnjeg potrošača. Utjecaj će ovisiti o širenju e-trgovine kao načina kupoprodaje robe, ali još neće značajno utjecati na sektor logističkih usluga", poručuju u Sektoru za promet i veze HGK.